Džungla je prisvojila Mampuján, nekad bogati ratarski grad pored karipske obale koji je postao simbol kolumbijskog pada u bezakonje, a sada i nastojanja da stvari krenu drugačijim smjerom. Paravojni borci napali su ovaj grad početkom 2000. godine te optužili njegove stanovnike da su simpatizeri ljevičarske paravojske.

Na glavnom trgu okupili su na stotine ljudi te im zaprijetili da će ih pobiti ne napuste li svoje domove i farme. Svi su pobjegli. Danas trgom vlada korov. Šišmiši se gnijezde u jedinoj kući koja još uvijek ima krov, a s ploče u ruševnoj školskoj zgradi ljušti se zelena boja. Povratak stanovnika u Mampuján i ostale ruralne zajednice koje su desetljećima bile pod terorom paravojnih i gerilskih skupina te krijumčara drogom postao je prioritet kolumbijske vlade, koja je pokrenula program na razini cijele države kojim namjerava vratiti milijune hektara zemljišta u ruke raseljenih poljoprivrednika. No ta nastojanja zakomplicirale su i logističke poteškoće glede razjašnjavanja što je čije, odnosno utvrđivanja vlasništva nad odavno napuštenim ili spornim zemljištima, kao i ekstremni strah kojega i dalje osjećaju oni koji su bili primorani napustiti vlastite domove. "I dalje osjećam ljubav prema svojoj zemlji", kaže Marquesa López (61), prisjećajući se 25 hektara na kojima je njezina obitelj uzgajala juku i kukuruz te držala stoku. Poput ostalih raseljenih stanovnika Mampujána, i ona se preselila u improvizirano naselje pored obližnjeg grada María la Baja.

U listopadu je posebni sud njoj i njezinom suprugu Carlosu Arturu Mazi, te još 13 obitelji iz Mampujána vratio vlasništvo nad izgubljenim zemljištem, što je prva takva odluka prema najnovijem zakonu o povratu zemljišta. Ta su se nastojanja konačno pokrenula s mirovnim pregovorima između vlade i najveće gerilske skupine u državi, Kolumbijske revolucijske vojske. Neravnopravna raspodjela zemlje u osiromašenim kolumbijskim seoskim područjima, gdje su siromašne poljoprivrednike izgurali ili iskoristili bogati zemljoposjednici, bio je glavni razlog osnivanja Kolumbijske revolucijske vojske prije gotovo 50 godina, a isti problem nastavlja poticati sukobe. Vlada danas smatra spomenuti zakon o povratu vlasništva nad zemljištem svojom ključnom prednošću za pregovaračkim stolom. "Time rješavamo njihov glavni zahtjev", rekao je u listopadu predsjednik Juan Manuel Santos. No da bi se to obistinilo Santos mora ispuniti obećanje ovoga programa, što je jako složena zadaća.Naime, vlada je već primila preko 27.000 zahtjeva kojima se potražuju gotovo dva milijuna hektara zemlje, a svakoga dana pristižu novi. Svaki od njih mora se procesuirati i istražiti, nakon čega odlazi sudu na razmatranje. Vlada ukazuje na to da je oko 300 osoba zaprimilo prijetnje u vezi potraživanja zemljišta prema novom programu te da je vlada poduzela mjere zaštite za njih 159, u većini slučajeva dodijelivši im tjelohranitelje. Mayerlis Angarita (32), aktivistica koja posjećuje udaljena sela i potiče ljude da zatraže povrat zemljišta u regiji niskih planina oko Mampujána pod nazivom Montes de María, putuje uz pratnju tjelohranitelja kojega joj je zbog prijetnji dodijelila vlada.

Naime, 28. kolovoza ubojica je pucao na Mayerlis na ulicama njezina rodnog grada San Juan Nepomucena. Nije ustrijeljena, ali se ozlijedila dok je trčala tražeći zaklon. "Ovdje se mir gradi na sporednim cestama", kaže dok je tjelohranitelj vozi u automobilu otpornom na metke područjem u kojemu bivši paravojni borci i dalje provode noćni policijski sat.No brojni aktivisti su pobjegli. "Naoružane skupine i zločinačka mafija koji su imali prste u raseljavanju i dalje djeluju", kaže Max Schoening, stručnjak za Kolumbiju pri organizaciji Human Rights Watch. "Ako se te skupine ne razbiju i ne dovedu pred lice pravde, neće se ukloniti glavni uzročnik prijetnji i zastrašivanja." Veći dio zemljišta u Mampujánu i dalje je nenaseljen, iako nema nikoga tko bi osporio vlasništvo originalnih stanovnika. No u nekim drugim slučajevima radi se o zemljištima u rukama vlasnika koji se namjeravaju boriti za njih, a neki od njih su bivši gerilci ili nekadašnji šefovi u paravojsci.

William Neuman; Susan Abad pridonjela izvještaju