Nakon dva mjeseca pada, krediti državi su u listopadu zabilježili rast na mjesečnoj razini. Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni su krediti na kraju listopada iznosili 285,4 mlrd. kuna, što je za 1,2 mlrd. kuna više nego na kraju rujna (+0,4 posto), pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske analize.

Povećanju stanja kredita na mjesečnoj razini pridonio je rast kreditiranja stanovništva i države. Krediti stanovništvu porasli su na 127,2 mlrd. kuna, što je 1,1 mlrd. kuna više nego na kraju rujna, a polovica tog povećanja odnosi se na stambene kredite. Krediti državi porasli su za 666 mil. kuna na 46,2 mlrd. kuna. Tečajna kretanja nisu utjecala na rast kunskog izraza kredita s obzirom da je kuna u odnosu na euro na mjesečnoj razini ojačala za 1,2 posto.

Ipak, kreditna aktivnost je i dalje manja u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, pišu analitičari. U promatranom su periodu ukupni krediti smanjeni za gotovo 4 mlrd. kuna ili za 1,4 posto. Takva kretanja rezultat su razmjerno snažnog pada kreditiranja sektora trgovačkih društava (-9 mlrd. kuna) i stanovništva (-1,5 mlrd. kuna), dok su krediti državi porasli za 6,9 mlrd. kuna. Naime, u skladu s odlukom o sanaciji brodogradilišta Ministarstvo financija je preuzelo dio kredita brodogradilišta pa su po toj osnovi krediti poduzećima zabilježili pad, a krediti središnjoj državi rast. Iako su stambeni krediti u listopadu zabilježili blagi rast, u odnosu na kraj prošle godine manji su za 0,5 posto.

Do kraja godine analitičari ne očekuju značajnije promjene iznosa kredita. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora, zaključuju iz RBA.