Iako se donedavno smatralo, a "mit" još uvijek postoji, da ljepši spol lakše odolijeva korupciji i da ga je teže potkupiti nego muškarce, najnovije studije pokazuju da korupcija ipak nema spolni predznak. Rezultati najnovijih istraživanja pokazali su da žene nisu imune na pohlepu, nego da… "prilika čini lopova". Naime, na neku višu poziciju u državi ili tvrtki žene lakše dolaze u otvorenim i demokratskim političkim sustavima, a takva društva općenito manje trpe nepravilnosti, zloporabu ovlasti i korupciju.

Manje je više
Zbog svoje socijalne "uloge njegovateljica", mnoge žene zapravo sudjeluju u sitnoj korupciji, onoj koja ih "prisiljava" da plate mito za stvari kao što su pristup komunalijama, osiguravanje upisa djece u školu, dobivanje vozačke dozvole ili pregled kod liječnika. Širom svijeta, žene su manje zastupljene na makro-razini u političkoj areni, u javnom sektoru, u transnacionalnim poslovnim transakcija pa je onda i njihova kvantiteta nepoštenja – manja. No s druge strane, veći broj žena na najvišim dužnostima pridonosi boljoj kvaliteti upravljanja i vođenja, čime se neizravno utječe na smanjenje korupcije. Godišnje izvješće Svjetske banke za 2012. godinu pokazalo je da je veći broj žena u indijskim seoskim vijećima donio pozitivne promjene. One su utjecale na to da se osigura bolji pristup vodi, veću kvalitetu sanitarnih uvjeta, bolje funkcioniranje škola i drugih javnih ustanova. A, kada je društvo uređenije, onda je i manje mjesta za korupciju. Muškarci na vlasti uglavnom se bave većim projektima (kao što su npr. veliki infrastrukturalni poslovi), a to je izuzetno plodno tlo za podmićivanje. Nadalje, razlike u stupnju ženske i muške korumpiranosti tumače se i jednom, vrlo uobičajenom ženskom karakteristikom – oprezom. Dvije studije ponašanja iz 2003. i 2004. pokazale su da su žene, kada im se za to pruži prilika, spremne uzeti mito baš kao i muškarci, ali su opreznije jer ne žele da ih se uhvati "na djelu". I studija dvaju sveučilišta, Rice i Emory podupire tezu da je korupcija vezana uz strukture upravljanja, a žene se tim strukturama prilagođavaju. Tako će u autokratskim režimima gdje je na snazi jaka muška hijerarhija, žena na najvišu dužnost doći uz pomoć muškog zaštitnika i prešutjeti korupciju.

U demokraciji manje korupcije
U demokratskim društvima, naprotiv, utjecaj žena na korupciju je pozitivan. To se može objasniti i činjenicom da je korupcija u patrijarhalnoj kulturi tvrdokorna i ukorijenjena bez obzira što je povećan broj žena u politici, za razliku od razvijenih i demokratskijih zemalja kakve su npr. nordijske. – gdje je puno slabija.

U korak sa svijetom

U Hrvatskoj svaka deseta žena sudjeluje u korupciji

Istraživanja pokazuju da žene u Hrvatskoj nisu ništa manje sklone korupciji od muškaraca, te da svaka deseta žena sudjeluje u podmićivanju. Ali, kao što je to i u "bijelom svijetu" slučaj, i kod nas žene su prisutnije u sitnoj korupciji. Pristupaju joj na drukčiji način i sklonije su mito ne isplaćivati u novcu, nego u nekom drugom obliku: hrani, piću, luksuznim proizvodima. Deset zanimanja koja su "najslabija" na podmićivanje su: liječnik, medicinska sestra, policajac, djelatnik na registraciji vozila, komunalac, carinik, djelatnik u zavodu za socijalnu skrb, općinski službenik, porezni službenik, učitelj/profesor.