Važeći Zakon o zaštiti na radu donešen je 1996. i do sada je imao sedam izmjena (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09). Već dulje vrijeme traje velika borba oko donošenja novog Zakona o zaštiti na radu.

Ovaj zakon pokušala je donijeti još prethodna Vlada pravdajući se nužnošću brzih izmjena koje su se "morale" učiniti hitno i pod svaku cijenu. Zakon o zaštiti na radu bio je 2011. izrađen u obliku gotovog prijedloga zakona koji nije dobio potporu socijalnih partnera na GSV-u i nije otišao u zakonodavnu proceduru. Zajedničkim djelovanjem Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i sindikalnih središnjica, kao i neovisnih stručnjaka, izbjeglo se donošenje zakona na ishitren način bez sagledavanja posljedica njegova donošenja. Nova Vlada nastavila je na isti način inzistirati na donošenju potpuno novog Zakona o zaštiti na radu koji koncepcijski potpuno odstupa od dosadašnjeg zakona, pri čemu su to argumentirali potrebom sadržajno kraćeg zakona koji bi imao veliki broj podzakonskih akata, koji su u nadležnosti ministra zdravstva i ministra rada, pa ih i bez suglasnosti socijalnih partnera mogu mijenjati. U kolovozu 2012. Vlada je objavila prijedlog Zakona o zaštiti na radu te otvorila javnu raspravu. Ponovno je zajedničkim djelovanjem HUP-a i sindikalnih središnjica izvršen pritisak na Vladu te je traženo da se formira radna skupina koja bi radila na prijedlogu izmjena ZZNR-a kako je i obećano od strane predlagatelja, Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Zajedničko tripartitno tijelo sastavljeno od predstavnika Vlade, sindikata i poslodavaca, Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, također se negativno očitovalo na ovakav način izmjene zakona. Dijalogom socijalnih partnera izbjegnute su moguće negativne posljedice donošenja zakona bez provedbe učinkovite analize i procjene učinka propisa. Prema prijedlogu Vlade ideja je bila da potpuno novi ZZNR stupi na snagu 1. siječnja 2013. Najnovija događanja oko izmjena ZZNR-a dovele su do toga da je Vlada odustala od donošenja potpuno novog zakona bez postupka procjene učinaka propisa. Nakon sastanaka radne skupine za izmjene zakona u koju su bili uključeni i predstavnici socijalnih partnera, upućen je prijedlog koji se odnosi samo na usklađenje s Direktivom 92/85 EEZ o provođenju poticajnih mjera za poboljšanje sigurnosti zdravlja trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu. Moramo konstatirati da Vlada nije uvažila primjedbe HUP-a na usklađivanje s Direktivom te je u saborsku proceduru otišao prijedlog Zakona o zaštiti na radu koji svojim odredbama nameće dodatne obveze poslodavcima vezano uz trudnice, radnice koje su nedavno rodile i radnice koje doje, a koje prelaze okvire same Direktive.

Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica