Fiskalizacija, odnosno Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, novi je alat čija je zadaća, po receptu ministra financija Slavka Linića, iskorijeniti razuzdanu sivu ekonomiju koja već desetljećima nagriza temelje nacionalnog BDP-a.

Može li ta mala "crna kutija" s trajno neizbrisivom memorijom bilježenja ukupnoga prometa i osnovnih podataka svakog izdanog računa već dogodine izdašnije puniti proračun pokazat će vrijeme budući da je i prije primjene, već od iznošenja ideje do usvajanja zakona, uzrokovala niz oprečnih ocjena o mogućim posljedicama.  U Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako je Zakon o fiskalizaciji dio ukupne legislative usmjerene na jačanje financijske discipline i sprečavanje porezne evazije, pa ga u tom smislu apsolutno podržavaju iako je izvjesno da će njegova implementacija poslovnim subjektima donijeti trošak, a zahtijevat će i vrijeme za uhodavanje sustava. Većina tvrtki/obveznika međutim, još nije počela s pripremama za fiskalizaciju i to je, uočavaju u HGK – početak problema. Smatraju da fiskalizacija ne bi trebala utjecati na poskupljenje usluga, posebice ne u hotelima, restoranima i kafićima, kojima se, s uvođenjem fiskalizacije, smanjuje stopa PDV-a sa 25 na 10 posto. Hrvatska odvjetnička komora protiv je uvođenja fiskalnih blagajni za odvjetnike, ne zato što odvjetnici žele izbjeći poreznu obvezu, već zato što se nigdje u Europi fiskalne blagajne ne primjenjuju na odvjetnike, upozoravaju na toj adresi.

Odvjetništvo je jedina djelatnost koja je definirana Ustavom, dok druge samostalne djelatnosti nisu i to je razlog zašto se, opominju odvjetnici, fiskalne blagajne nigdje u zemljama zapadne demokracije ne primjenjuju na odvjetnike. Takvo što je, kažu, protivno i Deklaraciji UN-a o osnovnim načelima obavljanja odvjetničke profesije iz 1990., Povelji o osnovnim načelima europske odvjetničke profesije CCBE iz 2006. kao i Preporuci Vijeća Europe iz 2000. Uvođenje fiskalnih blagajni na svakom računu će se nalaziti ime ili naziv stranke i specificirana obavljena usluga kao i tarifni broj po kojem je obračunata odvjetnička nagrada. Automatskim slanjem takvog računa Poreznoj upravi putem fiskalne blagajne odaje se trećoj osobi (račun postaje dokument dostupan mnogima) ono što je povjerljivi odnos klijenta i odvjetnika, odvjetnička tajna, upozoravaju iz Odvjetničke komore. Najavljeni prijedlog Ministarstva financija da podaci koji se šalju u sustav neće imati ime i prezime stranke i vrstu obavljene usluge protivan je pak, podsjećaju u Odvjetničkoj komori, članku 15. Zakona o PDV-u i članku 9. Prijedloga Zakona o fiskalizaciji.

Bude li potrebno, najavljuju, Hrvatska odvjetnička komora će u zaštiti svog članstva i ustavne pozicije odvjetništva poduzeti sve pravne radnje radi ostvarenja prava izuzeća od primjene fiskalnih blagajni i to pred Ustavnim sudom  te nakon toga pred međunarodnim pravnim institucijama.Nabava novih blagajni, softvera, internet veze i certifikata poskupljuje poslovanje obrtnika, a zbog nužnog uhodavanja i rješavanja "dječjih bolesti" koje će se vrlo vjerojatno očitovati na početku primjene fiskalizacije iz Hrvatske obrtničke komore traže odgodu primjene te razdoblje uhodavanja. Nadalje kažu kako su zakonodavcu sugerirali i neka pojednostavljenja i izuzeće za struke poput vodoinstalatera, automehaničara, prijevoznika, te za usluge poljoprivredne mehanizacije i sl. gdje je nepraktično imati mobilnu kasu. Podsjećaju i da su predlagali duže vrijeme od predviđena dva dana za uklanjanje kvara na kasi – internet vezi jer, još uvijek postoje područja gdje je slaba pokrivenost mreže. U Obrtničkoj komori iznose i kako su iznimno zabrinuti što će se obrtnici nakon troškova vezanih uz uvođenje fiskalnih blagajni neizbježno suočavati i sa izvanrednim troškovima nadogradnje i kasnijih popravaka uređaja i softvera i to pod prijetnjom prekršajnih kazni do čak 500.000 kuna.

Stoga pozivaju Ministarstvo financija i Poreznu upravu na razumijevanje prilikom početnih nadzora kod primjene zakona. Više edukacije, a manje represije pravi je put koji će dati rezultate, jer obrtnici su na svim razinama, a ne samo u turizmu i ugostiteljstvu, zainteresirani za dostizanje visoke kvalitete i konkurentnosti u poslovanju, naglašavaju. Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika, posebno navode, podržao je zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, no traži da se njegova primjena za sve obveznike fiskalizacije odgodi do 1. srpnja 2013. kako bi bilo dovoljno vremena za prilagodbu. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva imat će velikih problema ustraje li se da i ona budu obveznici fiskalizacije, kratko ocjenjuju u Poljoprivrednoj komori, a njihov ključni argument je činjenica da mnogima među njima nije dostupna osnovna tehničku mogućnost – stabilna internetska veza radi nepokrivenosti pojedinih područja. Djelatnici Komore ne posustaju u aktivnom lobiranju za ublažavanje uvjeta za poljoprivredna gospodarstva međutim, kako je i sama Komora u proljeće izmjenama mjerodavnog zakona stavljena u operativne probleme u ovoj instituciji nisu sigurni kakav će biti rasplet toga problema."U HUP-u smo prilikom donošenja Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom pozdravili namjeru Ministarstva financija o uvođenju reda u sustav, no isto smo tako naglašavali probleme koje će ovako koncipiran Zakon donijeti domaćim poduzetnicima", napominju iz Hrvatske udruge poslodavaca. Prvenstveno se tu radi o značajnim troškovima koje moraju snositi poduzetnici vezano uz implementaciju sustava, a koji se u nekim slučajevima, primjerice tvrtkama koje imaju IT podršku izvan Hrvatske, a uslijed nepostojanja softvera na drugim stranim jezicima, penje i do 15.000 eura.

To je značajan novi namet u godini u kojoj ponovno bilježimo pad ekonomske aktivnosti", poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca.Uz to, još uvijek postoje brojne nepoznanice i dvojbe oko izbora softvera za fiskalizaciju i njihove usklađenosti s Ministarstvom financija što sve rezultira nepotrebnim gubljenjem vremena i resursa poduzetnika. Također, postoje dvojbe oko toga što će biti s poduzetnicima koji nemaju neophodnu IT infrastrukturu (fiksnu i mobilnu) koja omogućava provođenje Zakona. Za mnogo operativnih problema i nepotrebnih dodatnih troškova u provođenju Zakona najveći je krivac neprimjereno kratak rok početka njegove primjene. Zbog brzanja s primjenom i nepoznanica koje još uvijek postoje među poduzetnicima u provođenju Zakona, efekt ovog Zakona na naše članstvo, ali i na čitavo gospodarstvo će u kratkom roku biti negativan zbog nametanja novih neplaniranih troškova i generiranju dodatne neizvjesnosti u sustavu. Naime, iz tih razloga HUP je u očitovanju na prijedlog Zakona zatražio izuzeće od primjene Zakona na određene djelatnosti svojih članova", jasan je stav HUP-a.

Hrvatska glazbena unija

Nisu uzete u obzir specifičnosti djelatnosti umjetnika

Zakon o fiskalizaciji nije uzeo u obzir specifičnosti pojedinih djelatnosti, posebice djelovanje umjetnika, smatraju u Hrvatskoj glazbenoj uniji. Umjetnici, napominju, ne obavljaju djelatnost u vlastitim poslovnim prostorima, a ako je riječ o samostalnom obavljanju djelatnosti oni izdaju račune i primaju novac na žiro račun. Kako ne posluju s gotovinom, u HGU-u ne vide svrhu uvođenja obveze fiskalizacije za samostalne umjetnike glazbenike. Na tom tragu podsjećaju kako i unutar zakona kroz članak šest postoji mogućnost da se pojedine djelatnosti izuzmu iz obveze fiskalizacije, no ministar financija mora to predložiti Vladi.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’