Prema najnovijem izvješću OECD-a,  učestalost bolesti kao što su dijabetes i astma u Europi je sve veća, a dijelom se to događa zbog boljeg dijagnosticiranja, ali i uzroka kao što su pijenje alkohola, pušenje i hranjenje masnom hranom, piše The Washington Post.

Kako Večernji list prenosi, postoje  razlike između raznih europskih naroda u podložnosti tim lošim navikama, a najnovija istraživanja ruše i neke predrasude o nacijama. Iako postoji percepcija da najviše piju Francuzi i Skandinavci, prema podacima OECD-a stanovnici Luksemburga konzumiraju najviše alkohola godišnje. Prosječno punoljetni stanovnik Luksemburga popije 15,3 litre alkohola godišnje što je 12 posto više nego su pili 1980. godine. Nakon njih po 'alkoholiziranju' slijede Latvijci i Rumunji, sa 13,2 i 12,7 litara godišnje.

Prosjek EU-a je 10,7 litara alkohola godišnje, a Hrvati su čak i ispod tog prosjeka na 10,1 litru. Od zemlja EU najmanje piju Talijani, 6,9 litara i Šveđani 7,3 litre. Od europskih zemalja izvan EU Turci popiju samo 1,5 litara alkohola, a Makedonci 3,7 litara.

Postotak pretilih ljudi se u posljednjih 20 godina udvostručio u Europi te sada u tu kategoriju spada 17 posto građana EU. Najviše pretilih, 28,5 posto ima u Mađarskoj, a u stopu je prate Britanci sa 26,1 posto. Prosjek EU je 16,6 posto pretilih stanovnika, dok je najmanje pretilih u Rumunjskoj sa 7,9 posto, Italiji sa 10,3 posto i Nizozemskoj sa 11,4 posto.

Autori studije su napisali kako bi rješenje za pretilost među stanovnicima moglo biti uvođenje poreza na masnoće i šećer, koji su već uvedeni u Finskoj, Francuskoj i Mađarskoj.

Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.