Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je u ponedjeljak u intervjuu kako odnosi s BiH imaju veliko značenje za Hrvatsku te će ona stoga i kroz proces ulaska u Europsku uniju inzistirati na rješenjima za otvorena pitanja koja će biti u najboljem interesu obiju zemalja.

"Siguran sam da će se naći način da se održi duh sporazuma kojim je Bosni i Hercegovini zajamčen pristup luci Ploče", kazao je Josipović za Televiziju Federacije BiH (FTV) no pri tom je upozorio kako je rješavanje tog kao i pitanja uređenja granice ujedno pitanje uređenja odnosa BiH i EU a to se odnosi i na moguću gradnju pelješkog mosta.

"Pitanje pelješkog mosta je i europsko pitanje ali i strateško i ekonomsko pitanje za Hrvatsku", kazao je Josipović. Podsjetio je na činjenicu kako je odluka o tome hoće li se graditi most za Pelješac nešto što je unutarnja stvar Hrvatske ali pri tom će se apsolutno voditi računa o pravu BiH na pristup otvorenom moru. Po njegovu sudu, povezivati pitanje pelješkog mosta sa sporazumom o granicama nije dobro.

"Ako bude isplativo most će se sigurno graditi a prava BiH će se poštovati", kazao je Josipović pojašnjavajući kako pri tom misli na činjenicu da most neće priječiti pristup brodovima Neumu. Pojašnjavajući problem prolaza kroz Neum Josipović je kazao kako bi se BiH u nekim dijelovima dogovora o koridoru kroz taj dio svog teritorija morala odreći svoje suverenosti. "Zahtjev EU je da na koridoru kroz Neum postoji jurisdikcija hrvatskih odnosno europskih institucija", kazao je Josipović pojašnjavajući kako će Hrvatska, ne bude li dogovora s BiH, to pitanje riješiti Pelješkim mostom.

Ocjenjujući izglede BiH da i sama u dogledno vrijeme postane članicom EU hrvatski je predsjednik kazao kako će za to sigurno trebati još puno godina. "Nama je doista u interesu da BiH postane članica EU no i Hrvatskoj je trebao pristojan broj godina do punopravnog članstva pa i BiH valja računati na osam do deset godina", kazao je Josipović. 

Založio se pri tom za početak razgovora o tome kako svim državljanima BiH a ne samo onima koji imaju i hrvatsko državljanstvo omogućiti nesmetani prelazak granice s Hrvatskom, primjerice samo s osobnom iskaznicom po modelu kojega Hrvatska već godinama primjenjuje sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom.

Na pitanje očekuje li veliki odlazak građana BiH s hrvatskim državljanstvom u Hrvatsku nakon njena pristupanja EU Josipović je kazao kako u to ne vjeruje. "Oni su to mogli i do sada a očevidno je da su svoju sudbinu i budućnost vezali za BiH", kazao je Jospović. Komentirajući trenutačne političke prijepore u BiH Josipović je kazao kako nikada nije kanio utjecati na unutarnje odnose u toj zemlji no drži važnim da se nađe rješenje za jednakopravnost svih naroda. "Mislim da ogromna većina ljudi u BiH prepoznaje principijelnu poziciju koju zastupamo", kazao je hrvatski predsjednik.

Na pitanje o različitim reagiranjima u regiji koja su uslijedila nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalim Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Josipović je odgovorio kako je važno shvatiti da nije pravda osuditi bilo koga odnosno da treba osuditi onoga tko je zločine doista počinio. Podsjetio je kako je i sam kazao da je bilo zločina u Oluji i da su i njih počinili neki konkretni ljudi. "Zbog te su me izjave neki po malo ružno gledali", kazao je hrvatski predsjednik.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

"Mi znamo da je zločina bilo. U Hrvatskoj je presuđeno tridesetorici pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih formacija. Suđeni su i visoki generali i to ne na baš male kazne a vodi se još priličan broj postupaka, čini mi se šezdesetak i toga će vjerojatno biti još sada kad je završen postupak u Den Haagu", izjavio je Jospović konstatirajući kako će Hrvatska i dalje ispunjavati svoje pravne i moralne obveze.

Na novinarsko pitanje može li se dogoditi da presuda šestorici bivših dužnosnika Herceg-Bosne sadrži ocjenu o udruženom zločinačkom pothvatu odnosno o "agresiji Hrvatske na BiH", Josipović je odgovorio kako bi eventualna osuđujuća presuda u slučaju Prlić i ostali značila samo njihovu pojedinačnu krivnju. "U Den Haagu se raspravlja o odgovornosti pojedinaca a ne o odgovornosti država niti se procjenjuju različite povijesne okolnosti", kazao je Josipović.

Podsjetio je kako je u svom govoru održanom za prvog službenog posjeta BiH u parlamentu te zemlje jasno rekao što misli o pogrešnoj politici Hrvatske prema BiH iz 90-ih godina. "Ne znam je li to svima dovoljno i hoće li biti dovoljno no po mom sudu povijest treba ostaviti iza sebe i gledati u budućnost", zaključio je Josipović