Vrijeme je za snažniju fleksibilnost i inovativnost, za odmicanje od klasične tekstilno-odjevne proizvodnje, moramo se okrenuti novim tehnologijama koje otvaraju mogućnost rasta i razvoja, poručila je dekanica zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sandra Bischof u petak sudionicima konferencije "Tekstilni dani 2012." koji su pokušali naći odgovor na dvojbu kako revitalizirati hrvatsku tekstilnu i odjevnu industriju. 

Tehnički tekstil jedna je od još uvijek nedovoljno korištenih mogućnosti u kojoj bi ovdašnje tvrtke mogle naći sigurniju budućnost, čulo se na ovom skupu. Naime, industrija motornih vozila glavni je korisnik tehničkog tekstila, a prema procjenama do 2020. količina tekstilnih komponenti po jednom automobilu dosegnut će oko 35 kilograma. Stoga europski propisi i smjernice već nekoliko godina potiču proizvođače na investiranje u inovativne tehnologije za tehnički tekstil i kompozite.Primjena celuloznih materijala u sustavima za pročišćavanje vode, druga je mogućnost koja također otvara velik potencijal razvoja. Proizvodnja kvalitetnog absorbensa od aktivnog ugljena vrlo je skupa, a njegova je regeneracija opterećena problemima. Kationizirani pamuk novo je i jeftinije rješenje, a istodobno je i izuzetan potencijal za zaštitu okoliša, istaknuto je na skupu.

Među inovativnim rješenjima prezentiran je i projekt razvoja i mjerenja toplinskih svojstava odjeće te prikazana konstrukcija tzv. "termalnog manekena" kao sustava za mjerenja toplinskih svojstava svih vrsta odjevnih predmeta. Tekstilna i odjevna grupacija u okvirima prerađivačke industrije zapošljavaju 10 posto djelatnika i prisvajaju 5,5 posto od sveukupna godišnjeg izvoza, no i dalje su opterećene najnižom cijenom rada i neto plaćom. Dio kompanija pristupio je organizacijsko-tehnološkoj obnovi koja je donijela povećanje proizvodnosti i pozitivno poslovanje u 2011. Međutim, ti su trendovi bili privremeni jer 2012. ponovno otvara probleme koji su posebno evidentni u odjevnoj industriji kroz vrlo nestabilne narudžbe pa proizvodnja izrazito varira. Primjena inovacija, povezivanje i partnerstvo tvrtki na domaćem terenu ali i u izvozu, snažniji marketing te pronalaženje specifičnih tržišnih niša neki su od poteza koji ovoj grupaciji mogu donijeti uključivanje u svjetske tokove, a time zapravo i opstanak.

Statistika

Uvoz mnogo veći od izvoza

U deset mjeseci 2012. prema Državnom zavodu za statistiku tekstilna industrija izvezla je proizvoda u vrijednosti 527 milijuna dok je uvoz bio znatno veći, prelazio je 1,9 milijardi kuna. Odjevna industrija bilježi nešto bolji omjer iako je i ona u deficitu. Izvozom je ostvarila 2,5 milijardi kuna, no istodobno su na uvoz odjevnih predmeta potrošene tri milijarde kuna. Kožari i obućari najbliži su poravnanju, uvoz je donio 1,64 milijarde, a uvoz odnio 1,67 milijardi kuna.