Hrvatska u robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih deset mjeseci ove godine bilježi, izraženo u kunama, rast izvoza za 1,1 posto, a uvoza za 1 posto, dok su izraženi u eurima izvoz i uvoz smanjeni za 0,1 odnosno 0,2 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iznosi 58,3 posto, pokazuju danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U razdoblju od početka siječnja do kraja listopada ove godine hrvatski je robni izvoz iznosio 60 milijardi kuna i bio je 1,1 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Uvoz je istodobno porastao za 1 posto, na 103 milijarde kuna. Tako je vanjskotrgovnski deficit iznosio 43 milijarde kuna, što je za 0,8 posto više nego u deset mjeseci prošle godine.

Iskazan pak u eurima (uz rast tečaja eura od 1,2 posto) hrvatski je robni izvoz u prvih deset ovogodišnjih mjeseci iznosio gotovo 8 milijardi eura, što predstavlja pad od 0,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok uvoz bilježi pad od 0,2 posto, na 13,7 milijardi eura.

Manjak u robnoj razmjeni tako iznosi 5,7 milijardi eura, što je u odnosu na deset mjeseci lani pad za 0,4 posto.

Podaci DZS-a samo za listopad pokazuju da je hrvatski izvoz, iskazan u eurima, u odnosu na listopad prošle godine porastao za 16,2 posto, na 939,7 milijuna eura, dok je uvoz istodobno porastao za 5,3 posto, na 1,5 milijardi kuna. Stoga je deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u listopadu iznosio 571 milijun eura, što je 8,7 posto manje nego u listopadu lani.

Statistički podaci za prvih deset mjeseci 2012. godine pokazuje osjetan pad izvoza u nekim od značajnih izvoznih djelatnosti, poput brodogradnje.

Izvoz u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi brodogradnju, u razdoblju od početka siječnja do kraja listopada ove godine iznosio je 618,8 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani pad za 35,7 posto. Istodobno je izvoz u proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda smanjen za 19,1 posto, na 491,6 milijuna eura.

Nasuprot tomu, u prvih je deset mjeseci ove godine izvoz u proizvodnji prehrambenih proizvoda porastao za 7,7 posto, na 566 milijuna eura, proizvodnje strojeva i uređaja za 7,3 posto, na 563,5 milijuna eura, proizvodnje rafiniranih naftnih proizvoda za 3,8 posto, na 945,5 milijuna eura, a proizvodnje električne opreme za 3 posto, na 581,4 milijuna eura.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Najvažniji trgovinski partner Hrvatske i nadalje su zemlje Europske unije, u koje je do kraja listopada izvezeno robe u vrijednosti nešto manjoj od 4,7 milijardi eura, što je za 1,8 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz iz EU istodobno porastao za 1,9 posto, na 8,5 milijardi eura.

Pojedinačno među članicama EU Hrvatskoj su najvažniji partneri Italija i Njemačka. Podaci DZS-a tako pokazuju da je u Italiju do kraja desetog mjeseca ove godine Hrvatska izvezla robe u vrijednosti od 1,2 milijarde eura ili 4,2 posto manje nego u isto vrijeme lani, uz istovremeni rast uvoza iz te zemlje za 3,3 posto, na 2,3 milijarde eura. Izvoz u Njemačku je pak porastao za 1,2 posto, na 825,6 milijuna eura, dok je uvoz iz te zemlje povećan 3,4 posto, na 1,75 milijardi eura.

Istodobno je hrvatski robni izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao za 2,7 posto, na nešto više od milijardu eura, dok je uvoz iz BiH povećan za 0,8 posto, na 457,5 milijuna eura.