Prije 41 godine u jezeru Panasoffkee u unutrašnjosti Floride, na oko sat i pol udaljenosti od Tampe pronađeno je raspadnuto tijelo mlade žene. "Oko vrata joj je bio omotan muški opasač", kaže Darren Norris, istražitelj Ureda šerifa okruga Sumter, koji je sada zadužen za ovaj slučaj. Iz vode je izvučena 19. veljače 1971. godine, a detektivi su na tisuće sati proveli u uzaludnim nastojanjima da saznaju tko je ona bila i tko ju je ubio.

Detektivi su tada imali goli minimum, uzevši u obzir razvijenost forenzike u to doba – imala je između 17 i 24 godina, možda je imala djece, a činilo se da je bjelkinja ili Indijanka. No to nije bilo ni približno dovoljno, a kako se ispostavilo, i samo djelomično točno.Početkom ove godine detektiv Norris odnio je žrtvin kostur Erin Kimmerle, forenzičkoj antropologinji koja vodi Projekt zaboravljenih slučajeva Tampa Bay pri Sveučilištu Južne Floride. Kimmerle je rekonstruirala lice i odjeću žrtve, uzela uzorke zubne cakline i kostiju te pozvala Georgea Kamenova, geokemičara s Floridskog sveučilišta radi pomoći pri analizi kemijskih tragova olova, ugljika i ostalih elemenata u tim uzorcima kojima se može utvrditi detaljna povijest prehrane i okoline u kojoj je osoba živjela. Ova vrsta pretrage, koja se zove analiza izotopa, jedan je od alata kojim se služe geolozi, arheolozi i paleontolozi, ali tek se odnedavno upotrebljava u slučajevima zločina. Ovoga je mjeseca Kamenov održao predavanje o svojemu radu na sastanku Američkog društva geologa u gradu Charlotte u Sjevernoj Karolini. Zaključci su mu bili zapanjujući. Prema najboljim izvedenim dokazima daje se naslutiti da je sporna žena odrasla u Grčkoj te da je u Ameriku došla manje od godinu dana prije smrti. (Gradić Tarpon Springs pored Tampe ima velik broj stanovnika grčkog podrijetla.)Ovo je znanstveno ispitivanje, prema riječima detektiva Norrisa, "preokrenulo cijeli slučaj naglavce".

Iako je identitet žrtve i dalje nepoznat, detektiv Norris kaže: "Najbolji trag u cijelom ovome slučaju dobili smo zahvaljujući znanosti." Znanosti koja je značajno uznapredovala od trenutka pronalaska tijela. Neke od promjena tiču se boljih baza podataka za mjerenje lubanje, koje se koristi radi određivanja porijekla, 3D identifikacijski softver za obradu mjerenja i izradu rekonstrukcija lica te analiza izotopa. U forenzičke istrage sada su uključeni znanstvenici iz široke lepeze područja, uključujući antropologiju i kemiju. "Svi radimo zajedno", kaže Ann H. Ross, koja je razvila softverski program za 3D identifikaciju, inače profesorica antropologije pri Sveučilištu Sjeverne Karoline. "U tom su se pogledu dogodile najznačajnije promjene." Analiza izotopa jedan je od najnovijih alata. Prvi je put ona korištena u svrhu rješavanja zločina u slučaju torza dječaka pronađenog u rijeci Temzi 2001. godine. U kostima su pronađeni tragovi stroncija i drugih elemenata koji su ukazivali na područje pored grada Benina u Nigeriji. U konačnici je dječak identificiran, no nitko nije optužen za njegovo umorstvo.Stijene i tlo na različitim geografskim lokacijama imaju karakteristične postotke izotopa, koji, dakle, tvore svojevrstan potpis. Sada, uz masene spektometre znanstvenici mogu iščitati potpis elementa poput stroncija iz vrlo malenog uzorka stijene, kosti, kose ili nekog drugog materijala te ga spojiti s određenom lokacijom.

U spomenutom slučaju dječaka, stroncij je odgovarao predkambrijskoj stijeni iz Nigerije. Kimmerle, antropologinja s Floride, radila je na slučaju kršenja ljudskih prava u Beninu u Nigeriji kada je po prvi put s policijskim namjesnikom razgovarala o Adamu. "To je ono što me nadahnulo", kaže. Danas u svim slučajevima kojima se bavi skuplja uzorke izotopa.Olovo iz zubne cakline žrtve s Floride ono je što je navelo Kamenova na otkriće da je odrasla u Europi. Naime, u 1950ima se u Americi i Europi upotrebljavao benzin s višim udjelom olova, pa je olovo na taj način dolazilo u zrak, tlo, a tako i hranu te zube djece koja su u to doba odrastala. Međutim, olovo pronađeno u ovom slučaju potjecalo je iz drugačijeg izvora i imalo je drugačiji potpis. Kamenov objašnjava kako je europsko gorivo sadržavalo olovo iz Australije, a zubna caklina ove žene pokazala je da je odrasla u Europi. Caklina je sadržavala teži kisik, što je dalo naslutiti da je ona iz južne Europe. Zatim je Kamenov suzio izbor geografskog podrijetla na Grčku, područje južno od Atene. Konačni dokaz pronašao je u ugljiku iz kose. Naime, prehrana Europljana temelji se na žitu više nego prehrana Amerikanaca. "Posljednja vlas kose koja je izrasla pokazala je teže izotope ugljika", kaže Kamenov. To dokazuje da se žena prebacila na kukuruznu prehranu manje od godinu dana prije smrti, što znači da je nedavno bila došla u Ameriku.

James Gorman