Stalno smanjenje plaća mjera je za kojom poseže najveći broj poslodavaca u Bosni i Hercegovini suočenoj sa sve većom gospodarskom krizom, proistječe iz podataka koje prikuplja Agencija za statistiku BiH.
Kako u petak prenose banjalučke "Nezavisne novine", tijekom rujna je, u usporedbi s kolovozom, smanjenje plaća zabilježeno u 12 od 15 analiziranih proizvodnih i neproizvodnih djelatnosti u BiH, a dosegnulo je iznos do 67 konvertibilnih maraka (oko 34 eura).

Prosječna plaća u rujnu je iznosila 813 KM (oko 415 eura), dok je u kolovozu bila 830 KM (424 eura).

Plaće su smanjene zaposlenima u poljoprivredi, šumarstvu, rudarstvu, ali i u financijskom posredovanju i zdravstvu. Smanjenja plaća bili su pošteđeni rijetki, poput zaposlenih u ribarstvu kojima su primanja u rujnu bila za 11 KM (5,6 eura) veća nego u kolovozu.

Predsjednik udruge poslodavaca u BiH Alija Remzo Bakšić izjavio je kako nije bilo velikog izbora, jer se on sveo ili na otpuštanje radnika ili pak na smanjenje plaće.

"Imamo negativan rast na europskom tržištu gdje BiH izvozi najveći dio svojih proizvoda, a pala je i kupovna moć na domaćem tržištu pa je, logično, došlo i do pada proizvodnje", kazao je Bakšić.

Bosna i Hercegovina ove godine je suočena s krajnje ozbiljnim posljedicama gospodarske krize pa je tako tijekom prvih devet mjeseci zabilježila čak 81 posto manji priliv stranih investicija. One su do kraja rujna iznosile tek 56,7 milijuna KM (29 milijuna eura), dok su u istom razdoblju 2011. iznosile nešto više od 300 milijuna KM (153 milijuna eura).

Statistički pokazatelji Ministarstva vanjske trgovine BiH pokazuju kako su bile neutemeljene procjene da će se u tu zemlju tijekom godine sliti između 460 i 660 milijuna KM inozemnih ulaganja.

Profesor Ekonomskog fakuteta u Tuzli Izudin Kešetović ocijenio je kako je zabilježeni priliv stranog kapitala "ekstremno nizak".

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

"To je više nego zabrinjavajuće jer može utjecati na makroekonomsku stabilnost u prestojećem razdoblju. O razini stranih investicija izravno ovisi platna bilanca, bruto domaći proizvod, zaposlenost i razvoj zemlje. Očevidno je da inozemne tvrtke ne žele ulagati u neuređenu zemlju kakva je BiH", kazao je Kešetović.