Na današnjoj konferneciji za novinare objavljeni su rezultati Deloitteova istraživanja stavova financijskih direktora u Hrvatskoj i Srednjoj Europi.  Riječ je o rezultatima trećeg kruga regionalnog istraživanja koje je Deloitte proveo u Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Rumunjskoj.

Istraživanjem su obuhvaćena predviđanja financijskih direktora vezana uz makroekonomska kretanja  te predviđanja vezana uz poslovanje njihovih tvrtki.  Rezultate istraživanja predstavili su Juraj Moravek, partner u Odjelu za reviziju i Alen Ambrinac, direktor u Odjelu za reviziju.

Od najboljih 200 odabranih kompanija u Hrvatskoj (prema prihodu od prodaje u 2011. , banke prema veličini imovine u 2011.), na istraživanje je pristala 51 kompanija, odnosno 51 financijski direktor, s tim da ih 20 posto pripada bankarskom sektoru a ostalih 80 posto odnosi se na ostalu industriju, pojasnio je Juraj Moravek.

Najveći problem za finanacijske direktore u Hrvatskoj je – financijska nesigurnost

Glavni nalazi istraživanja pokazuju da je glavni izazov s kojim se financijski direktori susreću – financijska nesigurnost. Udio ispitanika koji vanjsku financijsku i ekonomsku nesigurnost smatraju izrazito visokom, povećao se u odnosu na početak 2012., pokazuje treći krug Deloitteovog Istraživanja stavova financijskih direktora u Srednjoj Europi. Dok je početkom godine 15 posto ispitanika smatralo da je financijska nesigurnosti s kojom se susreću u poslovanju izrazito visoka, sredinom godine njihov se udio udvostručio, te iznosi 31 posto. Upitnici koje su ispunjavali ispitanici sadržavali su i otvorena pitanja, gdje su financijski direktori mogli napisati svoja razmišljanja i očekivanja. Prema tim odgovorima može se reći da  financijski direktori u Hrvatskoj u nekoliko aspekata očekuju odlučne poteze Vlade kao što su  očuvanje kreditnog rejtinga, očuvanje stabilnosti valute, kontrola inflacije te osiguranje fiskalne stabilnosti. Također, financijski direktori su fokusirani na potporu izvozu, kao i na potrebu provođenja EU regulativa prije priključivanja Uniji u 2013.

Ispitanici su pesimistični kada se radi o makroekonomskim pitanjima

„U pogledu makroekonomskih kretanja, stavovi financijskih direktora najvećih tvrtki u Hrvatskoj negativniji su nego početkom godine.Očekivanja kretanja BDP-a su pesimistična“, ističe Alen Ambrina. „Gotovo polovica ispitanika očekuje da će Hrvatska u 2013. stagnirati, dok druga polovica za 2013. predviđa nastavak recesije. Svega dva posto ispitanika smatra da ćemo iduće godine ostvariti umjeren rast.“, navodi Ambrinac. Dakle, od 51 ispitanika samo jedan financijski direktor vjeruje u bolju makoekonomsku budućnost. Moravek kaže kako ih to ne iznenađuje, te da su rezultati u Mađarskoj slični a u Sloveniji još i gori. Ispitanici su pesimistični i u pogledu promjene stope nezaposlenosti. Više od polovice ih smatra kako će ona i u 2013. nastaviti rast, dok tek nešto više od petine ispitanika smatra da će iduće godine doći do njenog smanjivanja.

Očekivanja vezana uz poslovanje sve su opstimističnija

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije

U usporedbi s proteklih 6 mjeseci, udio ispitanika koji smatra da financijska budućnost djeluje optimistično se povećao. Gotovo polovica ispitanika financijsku perspektivu svoje tvrtke promatra optimistično. Sličan trend zamjetan je na polju spremnosti za poduzimanje rizika, pa je, iako neznatno, porastao udio ispitanika koji su spremni poduzeti rizike te sada iznosi 22 posto.„Mogući razlog za porast optimizma financijskih direktora u Hrvatskoj je očekivanje da ulazak u Europsku uniju donese pozitivne pomake na gospodarskom planu“, kaže Moravek . Međutim, financijski direktori u Hrvatskoj pesimističniji su od svojih kolega u Srednjoj Europi. „Poljaci pokazuju smanjenje optimizma, a češki i slovački financijski direktori su najpozitivniji“, otkrio je Ambrinac.

„Ovo nisu dobra vremena za poduzimanje rizika u poslovanju“

Udio financijskih direktora u Hrvatskoj koji smatraju da trenutno nije dobro vrijeme za poduzimanje rizika se smanjio, no još uvijek većina ispitanih financijskih direktora u Hrvatkoj nije spremna za preuzimanje rizika te smtraju da ovo nisu dobra vremena za poduzimanje rizika u poslovanju. „Najveću spremnost za preuzimanje rizika pokazali su financijski direktori u Bugarskoj, zatim u Poljskoj i Hrvaskoj. U Sloveniji niti jedan ispitani financijski direktor nije spreman za poduzimanje rizika, dakle postoji stopostotna odbojnost prrema riziku“, rekao je Ambrinac.

Dostupnost kredita i kretanje troška financiranja

Što se tiče zaduživanja, financijski direktori očekuju uobičajenu dostupnost kredita i stagnaciju troška financiranja. Polovica ispitanika smatra da su bankovni krediti uobičajeno dostupni, a porastao je i udio onih koji bankovne kredite smatraju privlačnima. Ipak, njihov je udio ostao nizak te sada iznosi 12 posto.“ Kao jedan od razloga teške dostupnost kredita, financijski direktori naveli su da banke imaju averziju prema davanju kredita zbog povećanja postotka kredita koji se ne vraćaju“, kaže Ambrinac. Ipak, krediti su dostupniji sada nego početkom godine, smatraju ispitanici.Također, došlo je i do smanjenja udjela ispitanika koji smatraju da će trošak financiranja rasti. Za razliku od 64 posto financijskih direktora koji su početkom godine prognozirali djelomično povećanje troška financiranja za tvrtke u periodu od 12 mjeseci, u idućih godinu takav razvoj situacije ih predviđa 27 posto.

Sposobnost servisiranja dugovanja – Bugari najoptimističniji 

Većina financijskih direktora očekuje da će njihova sposobnost servisiranja dugovanja ostati jednaka, što znači da nemaju značajnijih problema sa servisiranjem dugova. Ambrinac otkriva kako su u Bugarskoj financijski direktori vrlo pozitivini glede ovoga, naime, čak 60 posto ispitanika smatra da će njihova sposobnost servisiranja dugova porasti.

Na što će kompanije biti usmjerene idućih 12 mjeseci?

Proritet u idućih godinu dana  kod većine kompanija je rast prihoda na postojećim tržištima, a na dnu prioriteta ostale su nove investicije. Više od polovice ispitanika je navelo da će restrukturiranje biti značajan prioritet za njihovu tvrtku tijekom idućih 12 mjeseci, što predstavlja porast u odnosu na prethodni krug istraživanja. Također, financijski direktori u Hrvatskoj smatraju da će tijekom narednih godinu dana doći do porasta broja spajanja i preuzimanja.  „U Češkoj recimo, čak 44 posto ispitanika ne smatra restrukturiranje glavnim prioritetom u sljedećih 12 mjeseci“, usporedio je rezultate istraživanja Ambrinac.

Moravek smatra da se u usporedbi restrukturiranja kao proriteta u Hrvatskoj i Češkoj ne bi trebalo govoriti o kvaliteti menadžera. „Rekao bih, općenito, da je svih osam zemalja u razlitim fazama razvoja. U Češkoj su se restrukturiranja odvijala u prošlosti, a neke zemlje to tek sada prolaze i zato postoji ta razlika u prioritetima. Također, razlika posoji i u eknomijama zemalja, neke su u eurozone, neke nisu, neke su člnaice EU, neke nisu. Važno je napomenuti da su u istraživanju sudjelovale i kompanije koje nisu hrvatske, nego i strane kompanije koje posluju ovdje, te da nisu svi ispitanici hrvatski menadžeri, kao što i u Češkoj na jestima direktora ne rade isključivo Česi. Zato smatram da je razlika u odabiru prioriteta odraz stanja gospodarstva, a ne kvalietete mendažmenta“, zaključio je.