Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja spojenom raspravom o izmjenama Kaznenog zakona (KZ) koje, svaki u svom zakonskom tekstu, predlažu Vlada i Hrvatski laburisti.

Prema Vladinu prijedlogu, posjedovanje droge za vlastite potrebe od 1. siječnja 2013. godine više se ne bi smatralo kaznenim djelom, već prekršajem, čime se, ističu u Banskim dvorima, želi tijela kaznenog progona usmjeriti prema sankcioniranju onih koji drogu proizvode i puštaju u promet. Posebno se pooštravaju kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora. Posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavalo bi se prekršajno, novčanom kaznom od 5000 do 20.000 kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja. Zakonom nije propisana količina droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu.

Izmjene predviđaju i proširenje definicije kaznenog djela organiziranja nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre – odustaje se od stajališta da je za suzbijanje nelegalnog klađenja dovoljno prekršajno gonjenje.

Zakon se usklađuje s Ugovorom sa Svetom Stolicom, pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela uz odvjetnike biti izuzeti i ispovjednici. Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a zastarni rokovi za takva djela, umjesto od počinjenja, teći će od punoljetnosti žrtve.

Pooštravaju se i kazne za nedopušteno glisiranje koje ugrožava sigurnost plivača, a ugrožavanje brodskog prometa kažnjavalo bi se teže od obijesne vožnje na cesti. Proširuje se definicija kaznenog djela davanja mita, u koje ulaze i djela u kojima korist ostvari treća osoba.

Laburisti, pak, svojim zakonskim prijedlogom predviđaju kaznenu odgovornost za poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.

Zakonskoj odredbi, prema kojoj bi takve kaznene odgovornosti bio oslobođen poslodavac koji plaću nije mogao isplatiti zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima ili nedostatka financijskih sredstava na svom računu, dodaje se uvjet da je poslodavac u zakonom propisanom roku radniku dostavio obračun iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Precizira se definicija izraza plaća u KZ-u – pod plaćom se podrazumijeva osnovna plaća i sva druga davanja u novcu ili u naravi koju radnik prima po osnovi rada, u bruto iznosu što uključuje i doprinose iz plaće i na plaću prema posebnom propisu.