Euro se prošloga tjedna na valutnim tržištima ponešto oporavio prema dolaru, nakon što je tjedan dana prije pao na najnižu razinu u dva mjeseca, dok je pod najvećim pritiskom bio jen zbog prijevremenih parlamentarnih izbora u Japanu.

Tečaj eura prema američkoj valuti ojačao je prošloga tjedna 0,2 posto, na 1,2740 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je, pak, 2,6 posto, na 103,60 jena.
I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, za 2,3 posto, pa mu je tečaj dosegnuo 81,30 jena. Jedinstvena europska valuta ojačala je usprkos slabim pokazateljima iz eurozone, čije je gospodarstvo po najnovijim procjenama Eurostata u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto prema prethodnom kvartalu, što znači da je ponovo kliznulo u recesiju.

No, jačanju eura pridonijela su očekivanja da bi Grčka mogla dobiti pomoć vrijednu oko 44 milijardi eura u jednokratnoj isplati. Za takav razvoj situacije važan je preduvjet da međunarodni zajmodavci postignu širi sporazum o održivosti grčkog duga. No, dok god ne dođe do toga, dobici eura mogli bi biti ograničeni. "Ulagači nisu skloni previše agresivnim prodajama eura u slučaju da se za akciju odluči Europska središnja banka (ECB). Veće kupovine priječi, pak, mnoštvo strukturnih problema", kaže tržištu Geoffrey Yu, valutni strateg u banci UBS.

Pod najvećim je pritiskom prošloga tjedna bio jen jer je japanski premijer Yoshihiko Noda raspustio donji dom parlamenta i sazvao prijevremene izbore za 16. prosinca. To se smatra negativnim za jen, jer bi pobjednik na izborima mogla bila glavna oporbena stranka Liberalna demokratska stranka (LDP). Očekuje se da bi vlada na čelu s LDP-om izvršila veći pritisak na središnju japansku banku da dodatno ublaži monetarnu politiku i time pritisne jen.

"Financijska tržišta sada mogu početi s većom sigurnošću uračunavati rizik otvorenijeg političkog pritiska na središnju banku da izbavi Japan od deflacije", kaže Derek Halpenny, analitičar u Bank of Mitsubishi. 

Zahvaljujući tome, u petak je u jednom trenutku tečaj dolara dosegnuo 81,46 jena, najvišu razinu u šest i pol mjeseci. No, kasnije je ponešto oslabio jer zabrinjava prijeteća fiskalna kriza u SAD-u. Ulagači se pitaju hoće li američki zakonodavci do kraja godine postići dogovor o proračunu kako bi se izbjeglo automatsko povećanje poreza i smanjenje potrošnje koje bi gurnulo zemlju u recesiju.