Uskok kani već ovog tjedna formalizirati usku suradnju koja je dogovorena s Državnim uredom za reviziju, a u bitnome će unaprijediti suradnju s MUP-om te započeti razgovor o oblicima suradnje s predstavnicima Državnog ureda za javne nabave, kao i Komisije za kontrolu postupaka javnih nabava s kojima dosad nije bilo kontakata što najviše začuđuje zbog visoke percepcije korupcije u postupcima javnih nabava. S tim u svezi iz Uskoka očekuju da će ovih dana dogovoriti koju će ulogu u sklopu Akcijskog plana za borbu protiv korupcije imati saborsko i Vladino tijelo za javne nabave. U Uskoku očekuju, nakon što ovog tjedna preciziraju sve detalje u razgovorima s čelnicima MUP-a i Državnog ureda za reviziju, da će potpisati sporazum o suradnji s ministrom policije Ivanom Kirinom i glavnom državnom revizoricom Šimom Krasić. Cilj je, kako ističu u Uskoku, dobiti u stalni angažman jednog policijskog stručnjaka koji će imati pristup svim policijskim bazama podataka u svezi s organiziranim kriminalom te jednog državnog revizora koji je financijski stručnjak, a koji će im pomagati u stručnom odgovoru s ekonomskog aspekta što se dogodilo u konkretnom slučaju. Zahvaljujući prvom takvom sporazumu, čiju su suradnju nedavno dogovorili ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan i ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo, u Uskok sutra dolazi jedan iskusan poreznik, a zadatak mu je da ubrza odgovore Porezne uprave koji se tiču imovine osumnjičene osobe. Za razliku od prakse dopisivanja i čekanja na informacije po mjesec i više dana, svi će Cvitanovi zamjenici dobivati u nekoliko sati (za potrebe predistražnog postupka) odgovore o imovinskom stanju osobe protiv koje postoje konkretne sumnje da se bavi kriminalom. Uskok će, znači, upregnuti sva državna tijela da aktivno konzumiraju svoju detekcijsku ulogu, te se nada tako dobiti informacije koje su ključne za progon, a time će, čini se, Vlada moći parirati ključnim prigovorima Europske komisije. Kako nam kaže dobro upućeni izvor, EK najviše smeta što se država sa svojim tijelima detekcije, od Porezne uprave do raznih inspekcija, slabo organizirala te ovdje nema ni potrebne razine tehničke opremljenosti za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, a tako Uskok i ne može imati velikih rezultata. Kao znatno ograničenje za stvarne rezultate navodi se, s jedne strane, nepostojanje elektronski vođene baze podataka organiziranog kriminala, a, s druge strane, niska razina svijesti zbog koje se nadležni u raznim državnim institucijama, koje su zakonski smatraju organima detekcije korupcije i kriminalnih aktivnosti, sami nevoljko stavljaju u funkciju Uskoka.

Nedostaje baza podataka o kriminalcima

U tijeku je povezivanje Uskoka, koji je tijelo progona, s odlučujućim državnim institucijama, koje su po zakonu dužene u sklopu svog posla detektirati slučajave korupcije i organiziranog kriminala te ih bez iznimke prijaviti Uskoku. No ta suradnja je uglavnom dosad bila na niskoj razini, pa je stoga i naišla na kritiku Europske komisije. Utvrđeno je da veliko ograničenje predstavlja nedostatak elektronski vođene i ažurirane baze podataka o svim pripadnicima organiziranog kriminala koji djeluju na ovim prostorima. To znači da se ručno uneseni podaci o počiniteljima i detektiranim inkrimanacijama nalaze na desecima tisuća stranica u MUP-u. Baza je praktički neupotrebljiva kada Uskoku treba promptna informacija, pa je Uskok dobio zadatak da potakne tu suradnju s MUP-om.