Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog rebalansa državnog proračuna kojim planira porast proračunskih prihoda za 1,4 milijarde kuna, a rashoda za 1,5 milijardi kuna, pa će proračunski deficit biti povećan za 100 milijuna kuna i ove će godine deficit iznositi oko 10 milijardi kuna ili 3 posto BDP-a.

Po riječima ministra financija Slavka Linića, rebalansom su ukupni proračunski prihodi za 2012. godinu projicirani na 110,3 milijarde kuna, što je za 1,4 milijarde kuna više nego što je planirano, dok su ukupni rashodi porasli na 120,3 milijardi kuna, što je za 1,5 milijardi kuna više od planiranog.

Do probijanja plana na rashodnoj strani došlo je ponajviše zbog troškova za plaće korisnika državnog proračuna koji su za 1,6 milijardi kuna veći od očekivanih.

Osim toga, porasli su izdaci za financijske rashode za 416 milijuna kuna, na ime kamata za dug brodogradilišta i kamata za obveznice izdane na američkom tržištu te za subvencije za 380 milijuna kuna, od čega se 340 milijuna odnosi na splitski škver.

Izdaci za socijalnu skrb povećani su za 150 milijuna kuna, za vraćanje duga umirovljenicima trebalo je još 100 milijuna kuna te za proračunsku zalihu 50 milijuna kuna.

Unatoč tolikom proboju na rashodnoj strani, deficit je ostao u okviru planiranog zahvaljujući porastu prihoda, od kojih su najznačajniji bolja naplata doprinosa od gotovo milijardu kuna, te prihodi od imovine – od HANDA-e 550 milijuna kuna, dobiti HNB-a 480 milijuna kuna te koncesija za 4G mrežu 300 milijuna kuna. Također je na carinama ostvaren veći prihod za 71 milijun kuna.

Podbacili su, međutim, prihodi od trošarina za 517 milijuna kuna, ponajviše zbog trošarina na naftne derivate, a pali su i prihodi od administrativnih pristojbi za 152 milijuna kuna te od ostalog za 232 milijuna kuna.

Time se manjak državnog proračuna zadržava na razini ispod 10 milijardi kuna, što je za 4 milijarde kuna ili 1,2 postotna boda BDP-a manje nego lani.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Izvanproračunski korisnici planiraju prihode u iznosu od 5,4 milijardi kuna, a rashode od 7,2 milijarde kuna, pri čemu su rashodi povećani prvenstveno zbog pojačanog investiranja Hrvatskih voda i Hrvatskih cesta.

Ako se tome doda lokalna samouprava koja bi godinu trebala završiti bez deficita, ukupni deficit konsolidirane opće države u 2012. trebao bi iznositi 3,5 posto BDP-a, što je za 0,1 postotni bod više od planiranog, a za 0,9 postotnih bodova manje nego lani.

Očuvanje planiranog deficita u Vladi smatraju uspjehom, pogotovo s obzirom na stanje u gospodarstvu koje je Linić danas nazvao "kritičnim".

Vlada procjenjuje da će ove godine BDP pasti za 1,1 posto, uz prosječnu inflaciju od 3,4 posto, pri čemu je pad ponajviše posljedica smanjenja domaće potražnje, odnosno osobne potrošnje. Vlada je početkom godine najavljivala rast BDP-a od 0,8 posto, a početkom kolovoza svoju je procjenu svela na nultu stopu rasta.

Premijer Zoran Milanović ocijenio je kako rebalans ne predstavlja ni štednju niti antirecesijske mjere nego prilagodbu proračuna u skladu s odgovornim upravljanjem državnim financijama.

Komentirajući proboj proračuna na stavci troškova za javne i državne službe, Milanović je istaknuo kako se u tom sektoru ništa nije mijenjalo i nijedno pravo nije dirano unatoč gospodarskoj krizi koja traje već četiri godine.

Ne možemo više nositi toliki teret javne potrošnje, gospodarstvo nam je palo, a troškovi u proračunu su ostali isti, poručio je Milanović.

Iz Vlade se neslužbeno čulo da će ove godine uštede biti ostvarene samo na božićnicama javnih i državnih službenika, no sve što se nije uspjelo skresati sada, jer dio sindikata javnih službi nije htio pristati na izmjene Temeljnog kolektivnog ugovora, bit će nadoknađeno u 2013.

U prijedlogu proračuna za 2013., koji će biti predstavljen u ponedjeljak, Vlada će predložiti smanjivanje troškova za zaposlene u javnim i državnim službama za oko 1,5 milijardi kuna, pri čemu će se, u prvom redu, nastojati uvesti reda u posebne dodatke na plaću koji su nekim korisnicima povećali plaće i za 50 posto, najavljuje se iz Vlade.