Grčki parlament usvojio je u noći na ponedjeljak štedljivi proračun za 2013. godinu, unatoč masovnim uličnim prosvjedima, što će službenoj Ateni omogućiti da nastavi primati financijsku pomoć iz inozemstva i izbjegne državni bankrot.

Proračun su podržale sve tri stranke iz vladajuće koalicije konzervativnog premijera Antonisa Samarasa, što znači da je prošao s uvjerljivijom većinom od odvojenog zakona o novim mjerama štednje u srijedu pri čijem su se usvajanju neki od Samarasovih parlamentarnih saveznika suzdržali. Usvajanje obaju ovih akata bilo je nužno kako bi se deblokirala nova tranša pomoći EU-a i MMF-a vrijedna 31,5 milijardu eura prije nego što vlada u Ateni ostane bez novca.

"Žrtve koje podnosimo u u tom zakonu i u proračunu za sljedeću godinu su posljednje. Neke nepravde iz njih čemo početi ispravljati čim izađemo iz gubitaka. Ali reforme koje smo ranije pokrenuli su trajne i donijet će rast našoj ekonomiji", rekao je premijer Samaras u parlamentu prije glasovanja. Njegovi kritičari su skeptični oko toga, ali čini se da razina javnog gnjeva nakon godina rasta pokazuje znake umora. U prosvjedima pred parlamentom u nedjelju navečer sudjelovalo je znatno manje ljudi nego inače, po procjenama policije oko 13 tisuća. Prošloga tjedna je na ulicama Atene bilo gotovo 100 tisuća nezadovoljnih.

Mnogi od 10 milijuna Grka, dovedeni do očaja padanjem ekonomije pet godina za redom i oštrim sniženjem životnog standarda, strahuju da će dodatni rezovi u proračunu samo produbiti krizu.

Očekuje se da će grčka ekonomija sljedeće godine, šeste u nizu, pasti za 4,5 posto, a javni dug (346 milijarda eura) porasti na 189 posto BDP-a. Ali će proračunski manjak biti 5,2 posto BDP-a, u odnosu na 6,6 posto ove godine, a kada se ukloni trošak plaćanja kamata na golemi grčki dug, Grčka će po prvi put nakon nekoliko desetljeća biti u malenom plusu. Najveću žrtvu u novom proračunu podnijet će umirovljenici i javni službenici na čijim se primanjima planira uštedjeti 10,6 milijarda eura.