Hrvatska ne izdvaja naročitim intenzitetom razduživanja već se nalazi oko prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, ističu iz Hrvatske narodne banke iz koje su upozorili kako bi dijelovi analize austrijske bankarske grupacija Erste Group o razduživanju u zemljama srednje i istočne Europe mogli navesti javnost na pogrešne zaključke o odljevu kapitala iz Hrvatske. Po podacima HNB-a, inozemni se dug domaćih sektora u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja ove godine smanjio za 1,8 posto BDP-a, što se uglavnom odnosi na razduživanje poslovnih banaka.

Erste Group pak u svojoj analizi koristi podatke Banke za međunarodna poravnanja (BIS) prema kojima je razduživanje domaćih sektora tijekom protekle godine iznosilo 8,4 posto BDP-a, čime se Hrvatska izdvojila kao druga zemlja po intenzitetu razduživanja među zemljama srednje i istočne Europe. Ovakvo značajno odstupanje statistike HNB-a od podataka BIS-a proizlazi iz razlika u obuhvatu kako vjerovnika, tako i pojedinih instrumenata, ističu iz hrvatske središnje banke u osvrtu na analizu Erste Group.

Dok je obuhvat statistike HNB-a cjelovit, podaci BIS-a obuhvaćaju podatke (potraživanja) banaka koje su u njihovom sustavu izvještavanja te njima nisu obuhvaćene institucije kao što su EBRD ili EIB koje su važni kreditori hrvatskih subjekata. Također, nisu obuhvaćeni niti institucionalni investitori (investicijski i mirovinski fondovi, osiguravajuća društva) koji su najveći upisnici hrvatskih obveznica. Isto tako, postoje i razlike u obuhvatu instrumenata. Po podacima HNB-a, u razdoblju od lipnja 2011. do lipnja 2012. hrvatske banke razdužile su se prema inozemstvu za 718 milijuna eura, što predstavlja oko 1,6 posto BDP-a.

Metodologija BIS-a, međutim, pokazuje smanjenje izloženosti bankarskih grupacija koje posluju u Hrvatskoj preko svojih kćeri prema subjektima u Hrvatskoj, a ne pokazuju smanjenje duga hrvatskih banaka prema nerezidentima. Drugim riječima, ako je na primjer neka banka majka prodala hrvatske obveznice nekom drugom nerezidentu, time je smanjila svoja potraživanja prema Hrvatskoj (i to se vidi u podatku BIS-a), ali se hrvatski dug prema inozemstvu nije smanjio i nije došlo do odljeva sredstava iz Hrvatske, objašnjavaju iz HNB-a.

Usporedi li se podatke HNB-a o stanju inozemnog duga RH s usporedivim podacima drugih središnjih banaka, koje također imaju širi obuhvat od podataka BIS-a, Hrvatska se tada ne izdvaja naročitim intenzitetom razduživanja, već se nalazi oko prosjeka promatrane skupine zemalja, ističu iz HNB-a. Dodaju kako, osim Mađarske, u razduživanju prema inozemstvu prednjače i Estonija te Slovenija.

Napominju i kako pitanje razduživanja treba promatrati i u kontekstu neto pozicije prema inozemstvu (obveze umanjene za potraživanja). Naime, u Hrvatskoj su učinci razduživanja uvelike ublaženi povlačenjem inozemne imovine banaka koju su omogućile mjere monetarne politike. Promatraju li se tako neto priljevi dužničkog kapitala, Hrvatska se ne ističe među zemljama srednje i istočne Europe.

Štoviše, Hrvatska je, uz Poljsku, jedina zemlja koja u posljednjih godinu dana (prema podacima platne bilance za drugo tromjesečje 2012.) nije zabilježila neto odljeve dužničkog kapitala, navode iz HNB-a. Mađarska je, primjerice, zabilježila neto odljeve u visini od 4,5 posto BDP-a, Bugarska 3,5 posto BDP-a, a Slovačka i Slovenija oko 2,7 posto BDP-a.

Promotri li se detaljnije bankovni sektor, razvidno je kako su banke majke s izbijanjem financijske krize krajem 2008. iznimno snažno povećale financiranje banaka kćeri u Hrvatskoj, da bi se u iduće tri godine, usporedno sa zamjetnim usporavanjem domaće potražnje za kreditima, bilježio sporiji prirast inozemnog zaduživanja, a u recentnom razdoblju i njegov pad.

promo

Poslodavci više ne traže samo diplomu: zašto visoka učilišta moraju mijenjati način obrazovanja

promo

Što zapravo kupujete kada kupujete automobil?

Promatrajući razdoblje od godinu dana, od rujna 2011. do rujna 2012., inozemna pasiva banaka smanjila se za 4,5 milijardi kuna. Budući da su u tih godinu dana domaći depoziti porasli za 4,2 milijarde kuna, dok su se plasmani banaka privatnom sektoru u Hrvatskoj nominalno smanjili za 0,6 milijardi kuna, banke su otplatom dijela inozemnih obveza smanjile troškove izvora sredstava.

Također, primjetno je da unutar godine sredstva od banaka majki često bilježe volatilna kretanja, ponajprije jer se radi o kratkoročnim sredstvima koja se lako i privremeno transferiraju na razini bankarskih grupacija ovisno o tekućim kretanjima i potrebama.

Dodatno, ako se pogleda kretanje primljenih kredita i depozita od većinskog stranog vlasnika u dužem vremenskom razdoblju, može se vidjeti kako je udio financiranja domaćih banaka kod banaka majki u njihovom ukupnom inozemnom dugu prilično stabilan te se čak u razdoblju krize povećao u odnosu na prethodne godine.

Tako se udio sredstava većinskog stranog vlasnika u ukupnom inozemnom dugu banaka povećao s 60,8 posto koliko je iznosio na kraju 2007. godine, na 75,6 posto na kraju rujna 2012. godine, navode iz HNB-a.