U hitnu proceduru Vlada je uputila izmjene stečajnog zakona s namjerom, kako je naglasio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, da se ubrza stečajne postupke i dodatno zaštiti vjerovnike.

Same izmjene zakona naslanjaju se na Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koja je zadnja prilika tvrtki u dugovima za preustroj. Ne uspije li predstečajna nagodba, poduzeću slijedi stečaj koji podrazumijeva prodaju imovine i gašenje tvrtke. Postroženi su prije svega rokovi u kojima se stečaj mora provesti pa se ubuduće više neće godinama otezati sa završetkom procesa. Prethodni se postupak ograničava na 60 dana, a maksimalan rok za okončanje stečaja je dvije godine. Trenutno se, naime, u Hrvatskoj vodi 1600 stečaja, od kojih je čak 250 otvoreno prije 2008. godine. Ukida se i mogućnost povlačenja zahtjeva za otvaranjem stečaja pa se jednom pokrenut postupak više neće moći zaustaviti. No kao najvažniju novost Miljenić ističe uvođenje načela vjerovničke autonomije. Drugim riječima, ubuduće će u stečaju glavnu riječ imati vjerovnici.

Dosad je, naime, stečajni plan radio dužnik, što više neće biti slučaj. Vraća se ponovno i mogućnost prodaje cjelokupne imovine dužnika, a ne samo pojedinačno po segmentima. To je, kaže Miljenić, bio model s dobrim rezultatima, ali je iz nejasnih razloga ukinut 2006. godine. Prodajom imovine tvrtke u cjelini omogućit će se bolje namirenje vjerovnika, ali i eventualni nastavak djelatnosti i nakon stečaja. Kao stečajni razlog uvodi se i nelikvidnost, čime se osigurava pravovremena zaštita vjerovnika. Stečajni upravitelj kod jednog suca moći će voditi samo tri postupka, a uvodi im se i zabrana nagrade u slučaju razrješenja zbog nesavjesnog rada.