Država je do prije dvije godine poticala građane da kupuju stanove za rješavanje stambenog problema,  a to se proklamiralo kao investiranje u hrvatsku budućnost. Tzv. prvi stan kupljen na kredit bio je doslovno porezna olakšica, a ako se uz poreznu prijavu priložio dokaz o kreditu, mogao se ostvariti pristojan povrat poreza, piše tportal.

U prvim najavama novog poreza na nekretnine činilo se da porezom neće biti udareno na te prve stambene jedinice. Prema zadnjim neslužbenim objavama iz Ministarstva financija, izgleda da će  i građani koji posjeduju samo jedan stan opterećen bankovnom hipotekom također biti  obuhvaćeni novim porezom.

'Treba odrediti minimalan broj kvadrata koji pripada svakom članu obitelji, a koji je neoporeziv. Kod određivanja tog minimuma treba imati u vidu da su po tradiciji, a i zbog povijesnih okolnosti, hrvatski građani češće ulagali u nekretnine, a rjeđe štedjeli. Iz toga proizlazi da postoji prilično veliki portfelj nekretnina u privatnom vlasništvu i da je vjerojatno standard hrvatskih građana u tom pogledu viši od standarda građana europskih zemalja. Dakle, neoporezivi minimum također bi trebao biti veći nego u zemljama EU-a, čiji su građani tijekom života imali priliku štedjeti i ulagati u neke druge dostupne im, a neoporezive oblike štednje', rekla je za tportal Branka Lukačević Gregić, ekonomistica udruge Franak.