Prema priopćenim statističkim podacima, koji se odnose za devet ovogodišnjih mjeseci, svi parametri srpskog gospodarstva su u minusu, osim inflacije koja je probila postavljeni okvir od šest posto.

Njezino povećanje, kako najavljuje Jorgovanka Tabaković, guvernerica središnje banke, bit će do konca godine dvostruko veća od planirane, uz utjehu kako se opadanje rasta može očekivati tek poslije travnja 2013. godine. To ne djeluje nimalo utješno za stanovništvo, kojemu zarada ne prati rast cijena. Najveći skok rasta cijena zabilježem je u listopadu nakon povećanja PDV-a s 18 na 20 posto, što je iskorišteno da se cijene povećaju više od rasta PDV-a.

Povećanje cijena odrazilo se na pad prometa u trgovinama za više od 16 posto, a Nacionalna organizacija potrošača provela je polovicom tjedna trodnevnu blokadu trgovačkih lanaca.

Industrijska proizvodnja, koja je cijele godine u minusu, u rujnu je bila manja za 6,8 posto u usporedbi s istim lanjskim mjesecom. Minus je zabilježen i u robnoj razmjeni sa svijetom. Vanjska trgovina je pala za 5,9 posto i iznosi  oko 17 milijardi dolara. Domaća poduzeća izvezla su robu u vrijednosti 6,390 milijardi dolara, dok je uvoz dostigao 10,7 milijardi, što predstavlja povećanje od 4,5 posto. Manji izvoz i veći uvoz  povećali su trgovački deficit za 8,4 posto.

Njemačka je glavni vanjskotrgovački partner Srbije, jer se u tu zemlju najviše izvozilo (965 milijuna dolara), dok uvoz iznosi gotovo dvostruko više. Na drugom mjestu je Rusija, zbog uvoza nafte i plina, pa Srbija s Moskvom ima deficit od blizu dvije milijarde dolara. Jedino je uspostavljena ravnoteža s Italijom (trećim najznačajnim partnerom) s kojom je izvoz i uvoz približno na istoj razini, jer mnoge talijanske tvrtke, što posluju u Srbiji, prodaju robu u Italiji.

Njaintezivniju ekonomsku suradnju Srbija ima sa zemljama EU i državama članicama Cefta sporazuma. S EU razmjena iznosi 55 posto, dok  u okviru Cefte Srbija ostvaruje suficit od miljardu dolara.