Industrija osiguranja nikada nije s većom neizvjesnošću očekivala godišnji susret struke kao ove godine, a održava se sljedeći ponedjeljak i utorak u Rovinju, i jubilarni je – deseti. Nije opterećena samo padom premije, koja se urušava od 2008. i zaključno s 2011.  izgubljeno je više od 500 milijuna kuna. Veći uteg od pada premije u ovom je trenutku, čini se, novopredloženi zakon o obveznim osiguranjima u prometu (ZOOP) kreiran u Ministarstvu financija.

Zakon je, nakon što su ljetos u javnost iscurile njegove prve konture, izazvao bujicu negativnih ocjena. Ministar financija Slavko Linić, kako najavljuje organizator rovinjskog skupa – Hrvatska gospodarska komora – stiže među osigurateljnu branšu. Bit će zanimljivo vidjeti s kojim će argumentima Linić braniti uradak svojih namještenika te hoće li pokazati imalo volje za 'lice u lice' čuti ocjene velike skupine društava koja zakon smatraju neustavnim ali, i atakom na temeljne postulate osigurateljnog biznisa.   

Uvertira je već odigrana i to žestokim tonovima. Na webu  Ministarstva financija danima stoji priopćenje kojim su Linićevi suradnici nemilice podijelili pljuske svima kojih se zakon (ne)izravno dotiče. S novim zakonom, poručuju, namjeravaju konačno uvesti red na kaotičnom tržištu. Suce prozivaju radi netransparentnih kriterija i golemih razlika u odštetama u presudama. Osiguratelji, odvjetnici i ostali uključeni u rješavanje odštetnih zahtjeva nastradalih u prometnim nezgodama etiketirani su da ekstraprofit stječu na nevoljama građana. 

Linićevi suradnici u lipnju su na stolu imali dva prijedloga ZOOP-a. Jedan povjerenstva koje je zastupalo glavninu industrije i drugi Instituta za osiguranje iza kojega stoje društva koncerna Agram. Posebno je znakovito da su iz Agrama već tri puta mijenjali svoju ocjenu ZOOP-a. Najprije su preko Instituta s ekipom iz ministarstva partnerski krojili nova rješenja. Kada je ZOOP osvanuo na webu ministarstva Liniću su javno poručili neka ih više ne veže uz zakon i neka njihovu odluku o odustajanju također objavi na portalu. Čim su ostali osiguratelji javno priopćili listu zamjerki na ZOOP iz kojih se naslućuje i Ustavna tužba Agramova društva pošla su u rikverc, obrušili su se na tu skupinu poručivši istodobno Liniću da glasuju za Institutov prijedlog ZOOP-a od 20. srpnja. Što on sadrži javnosti je nepoznato.   

Verzija ZOOP-a koju je ministarstvo objavilo zapravo je svojevrsni 'komplot'. Ugrađeno je ponešto iz oba prijedloga pristigla u ministarstvo ali, većinu sadržaja pisala je ruka koja izgleda ne pozna ni aktualne hrvatske zakone ni osigurateljnu djelatnost ali, ni Ustav.

Po novom ZOOP-u tko u prometnoj nezgodi primjerice, izgubi nogu odštetu će dobiti po bodovima i cjeniku koje je utvrdila Vlada dok će osoba koja je istovjetno stradala na radnom mjestu odštetu dobiti prema zakonu o obveznim odnosima kroz sudski postupak. Razlog, kažu pravni znalci, dostatan za poništenje ZOOP-a radi ugrožavanja prava građana na jednakost.  Seriju dvojbi otvara i dio ZOOP-a koji Hrvatski ured za osiguranje (postoji 20 godina) cijepa na Ured zelene karte i Garancijski fond i odmah im uvodi obvezu razmjene podataka i suradnje. Umjesto jednog direktora i jedne tajnice (HUO) osiguratelji će po novom ZOOP-u financirati dva direktora i dvije tajnice, možda i dva vozača i još ponekoga odluče li novi direktori priuštiti si luksuz. Tu, međutim, nije kraj glupostima. Iako su Ured zelene karte i Garancijski fond pravne osobe novi direktori te poslove mogu obavljati najviše dva mandata?!  Po toj logici bi li mandate možda trebalo ograničiti i upravama Hanfe, Hrvatskih šuma i voda…

Vlada je početkom godine najavila završnu 'europeizaciju' samo zakona o osiguranju, ZOOP nije spomenula ni u tragovima. Zašto je temeljni zakon branše gurnut pod tepih, a radikalno izmijenjen ZOOP unatoč upitu odgovora nema.

Ministarstvo ne otkriva ni zašto je diglo vrijednost boda, sa 10 kuna što je navodno bio prijedlog Agrama na 13 kuna. Srditim priopćenjem na portalu svjedoči da zakon ne misli povući. Ne uspiju li osiguratelji u Rovinju argumentima uvjeriti Linića da ZOOP kontrira svim zakonima i aktuarskim principima koji su temelj njihovih planova ostaje im (opet) Ustavni sud gdje za sada vode pet prema nula. Toliko su puta zahtjevima za ocjenom ustavnosti poništili ishitrene zakone i harače. 

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života