U pregovorima s Europskom unijom, u poglavlju 27. Okoliš, Hrvatska se obvezala kako će do 2015. uvesti selektivno prikupljanje otpada. Sukladno istim obvezama, već 2020. godine Hrvatska bi trebala prikupljati 50 posto razdijeljenog otpada, piše Novi list.

Ipak, navedeni se zahtjevi EU čine prilično teško ostvarivim, s obzirom na dosadašnju  politiku gospodarenja otpadom. Kao najbolji primjer tome Novi list navodi Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina, koji je odavno trebao biti u funkciji. Marišćina još nije gotova, a njezin završetak se neprestano odgađa, dok okolna mjesta pet mjeseci trpe nesnosan smrad zbog neselektivnog gomilanja komunalnog otpada. Marišćina ne bi bila gorući problem grada Rijeke i Primorsko-goranske županije da je zaživjela primarna selekcija otpada, navodi Novi list. 

S obzirom na činjenicu da još uvijek ne postoji zakonska regulativa koja će sankcionirati domaćinstva koja u istu kantu bacaju papir, ostatke hrane, plastiku, staklo, stare lijekove ili baterije, gradska vlast nije ustrajala u tome da kod građana Rijeke i prstena probudi ekološku svijest. Primjer koji ide u prilog tezi da takva misija ipak nije nemoguća, nalazi se u najbližem riječkom susjedstvu – na otoku Krku. Naime, tamošnje komunalno društvo Ponikve sedam godina uspješno provodi projekt primarne selekcije otpada, a broj kućanstava koja selektiraju otpad od 2006. kontinuirano raste.

"Primarna selekcija nema alternativu; to je ključ svake uspješne strategije gospodarenja otpadom. Na kraju, na primarnu selekciju otpada prisiljava nas i Europska unija. Jednostavno, zapaliti ili zakopati nešto što se može ponovo iskoristiti, civiliziranom svijetu je izvan pameti. Problem Hrvatske je u tome što nismo razvili kulturu selekcioniranja otpada, a to treba mijenjati. Konkretno, u mom domaćinstvu kantu namijenjenu za otpad koji se doista više ne može iskoristiti, praznimo jednom u 15 dana. Smeće, dakle ono što je neiskoristivo, čini svega 20 posto komunalnog otpada", istaknuo je za Novi list Frane Mrakovčić, direktor komunalnog društva Ponikve koje uspijeva mijenjati ekološku svijest stalnim i povremenim stanovnicima Krka.

"Zadovoljan sam zbog činjenica da je, uz Čakovec, Krk jedina sredina u Hrvatskoj u kojoj se na ekološki prihvatljiv način gospodari s otpadom. Također, drago mi je da naš projekt pridonosi imidžu Krka kao ekološki osviještene sredine. Svejedno, nisam posve zadovoljan. Naime, puno je novca uloženo u infrastrukturu za prikupljanje i obradu razdijeljenog otpada koja, unatoč našem trudu, još uvijek nije niti 50 posto iskorištena, što nam govori da valja pojačati aktivnosti. Nadam se da Krk za tri-četiri godine može ostvariti 60-70 posto odvojenog prikupljanja otpada. Isto tako vjerujem da će Krk 2020. prikupljati 80 posto razdijeljenog otpada", navijestio je Mrakovčić u razgovoru za Novi list.