Unatoč izostanku prihoda iz Sirije te gospodarskom usporavanju i smanjenoj potražnji, u Ini su zadovoljni ostvarenim rezultatima – u prvih devet mjeseci grupa je ostvarila EBITDA bez jednokratnih stavki u visini od 3,95 milijardi kuna, a neto dobit je 1,5 milijardi kuna ili 35 posto manje nego lani. Ključni segmenti, istraživanje i proizvodnja ostvarili su dobit iz osnovne djelatnosti od 2,5 milijardi kuna. Taj je dio obilježen rezom prihoda iz Sirije, za trećinu manjim količinama ugljikovodika iz podmorja te osam posto manjom proizvodnjom plina na kopnu. Ukupno je u prvih devet mjeseci proizvodnja plina pala za 30, a sirove nafte za 21 posto. Rafinerije su pak u trećem tromjesečju ostvarile snažan porast, pa i preokret u doprinosu ukupnom rezultatu pretvorivši ga u pozitivan. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott u tom segmentu očekuje daljnje poboljšanje rezultata jer se čekaju dozvole i odobrenja za nove planove za razvoj rafinerijskog sustava. Zahvaljujući pak višim cijenama i unatoč manjoj potrošnji rezultat trgovine na malo za Upravu nije nezadovoljavajući. Taj je segment u trećem tromjesečju ostvario dobit od 70 milijuna kuna zahvaljujući ponajviše povećanoj marži goriva zbog učinka turističke sezone i 24-pototnog povećanja prodaje. No u prvih devet mjeseci ukupna se prodaja smanjila za 8 posto u odnosu na lani. Aldott ističe kako je u tom segmentu ostvareno povećanje ulaganja za 63 posto u odnosu na lani te će zahvaljujući modernizaciji maloprodaje već do kraja godine Ina imati najveću mrežu modernih benzinskih crpki. Što se ulaganja tiče, Uprava ističe kako je dosad realizirano 740 milijuna kuna ulaganja, a da je ukupno ugovoreno 1,3 milijarde kuna ulaganja za ovu godinu. U Ini posebno ističu daljnje racionaliziranje svih troškova pa će među ostalim smanjiti stavke za teleoperatere 58 posto, za catering 30 posto te za transport nafte 8 posto. 

HT u blagom padu, a još će spuštati cijene

Hrvatski telekom objavio je za prvih devet mjeseci ove godine pad prihoda od 7,1 posto, na 5,66 milijardi kuna, pad operativne dobiti od 6,7 posto, na 2,61 milijardu kuna i pad neto dobiti od 6,4 posto, na 1,39 milijardi kuna. Analitičari jednoglasno tvrde da su takvi rezultati HT-a očekivani.Dionica HT-a u utorak je nakon objave tromjesečnih rezultata pala 1,03 posto, na 206 kuna uz promet veći od 1,7 milijuna kuna. Burzovni analitičar Roman Rinkovec kaže da bi bio, kad se govori o poslovanju kompanija izlistanih na domaćoj burzi, iznenađen kad bi čuo za dobre rezultate. Kod HT-a, tvrdi, već se dvije-tri godine bilježi i očekuje stagnacija. Krešimir Alić, analitičar telekomunikacijskog tržišta u IDC Adriaticsu, kaže da je pad pokazatelja HT-a rezultat visoke nezaposlenosti i daljnjeg pada kupovne moći. Analitičar Damir Novotny pojašnjava da su jačanje konkurencije i pad potrošnje stanovništva primorali HT na sniženje cijena. Očekuje da će se taj trend nastaviti. "U Hrvatskoj su telekomunikacijske usluge vrlo skupe i u BDP-u participiraju s osam posto, a u EU taj je pokazatelj dva posto i stoga će svi operateri, pa i HT, morati još spuštati cijene kako građani ne bi prešli na inozemnu konkurenciju ulaskom u EU", kaže Novotny. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, kaže da su smanjili očekivanja jer "više cijene energenata i hrane dodatni su pritisak na raspoložive prihode stanovništva, a korporativni sektor se bori s nesolventnošću". Za to vrijeme konkurencija ostaje žestoka i regulatorni okvir strog", ističe Mudrinić. Dodaje da traže prostor za budući rast u uslugama temeljenim na "oblaku", NFC-u, uslugama na mreži četvrte generacije. U skladu s tim, HT je od rujna u svoje poslovanje uveo novu viziju koja se temelji na "radikalnoj e-transformaciji" kompanije.