Jat, Galenika i Srbijagas, veliki balasti za domaću ekonomiju, više neće moći računati na vladinu financijsku potporu i izdavanje jamstva za njihova zaduživanja. Mlađan Dinkić, ministar financija, odlučan je u nakani da prekine dosadašnju praksu, što je potvrdio i prijedlogom državnog proračuna za 2013. godinu u kojemu nisu planirana sredstva za izdržavanje spomenutih tvrtki.

Prema vladinim planovima bit će osnovana nova zračna kompanija, očišćena od dugova, što su se nagomilali u Jat-u, koji s minusom od 240 milijuna dolara prelaze vrijednost njegove imovine. Nova kompanija će obnoviti aranžman s Airbassom od kojeg je prije 20-ak godina naručila osam zrakoplova i uplatila 25 milijuna dolara predujma, ali ih nije kupila. Sada se pregovara s Airbassom o uzimanju 12 zrakoplova na leasing, a uz to nova kompanija će dobiti financijsku injekciju vrijednu 140 milijna dolara. Dinkić se prošlog tjedna vratio iz Ujedinjenih arapaskih emirata kamo je pregovarao o uključivanju zračne kompanije te zemlje u projekt tako što bi „Etihad“ preuzeo jamstvo na 140 milijuna dolara i time stekao suvlasnički status u novoj srpskoj kompaniji. UAE je ponuđeno da u Srbiji podigne logističko Cargo središte, koje bi obuhvatalo luku na Dunavu i teriminal na beogradskom aerodromu.

Za Galeniku je u pripremi program oporavka, koji bi drugu, po veličini, domaću famaceutsku kuću, vratio na „zelenu granu“. Galenika je zbog lošeg 'gazdovanja' prethodnog menadžerskog tima napravila gubitak od 120 milijuna dolara, a većina je nastala zbog nemogućnosti naplate isporučene robe veledrogerijama i Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje. Vlada je odustala od njezine prodaje, jer ne može dobiti ni približnu cijenu od 600 milijuna dolara, koliko je svojedobno tražila za nju, pa je odlučila da joj  prevladavanjem financijskih teškoća vrati „staru slavu“ kada je pokrivala 30 posto domaćeg tržišta i bila značajan izvoznik, osobito na rusko tržište.

Kod Srbijagasa je posve drukčija situacija. Ta kompanija, koja ima monopol na domaćem tržištu, našla se u teškim financijskim teškoćama, jer je vlada preko nje „kupovala“ socijalni mir nedozvoljavajući još da plin prodaje po ekonomskoj cijeni. Uz to Srbijagas je preuzimala propale državne tvrtke (tvornicu stakla, Azotaru i druge) i kreditirala nihov oporavak, što je povećalo njezina dugovanja na 800 milijuna eura.

Vlada je odlučila promijeniti dosadašnji status Srbijagasa tako što će subvencije davati potrošačima, slabe imovinske moći, dok će ostali plaćati realnu ekonomsku cijenu. Na taj način Srbijagas će prestati biti socijalna kompanija i prodavati plin na vlastitu štetu. Njezini dosadašnji dugovi će se pokrivati novim zaduženjima sve dok Srbijagas ne očisti financijske dubioze.

Pred tom kompanijom stoje veliki poslovi, kao što je izgradnja plinovoda Južni tok kroz Srbiuju u kojem ona ima udjel od 49 posto, te plinofikacija preostalog dijela zemlje.