EN DE

Industrija je spremna za zelenu energiju

Autor: Darko Bičak
28. listopad 2012. u 22:01
Podijeli članak —
Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju/PIX

Ulagačima u solarne panele u Hrvatskoj problem predstavlja i neujednačen postupak realizacije projekta na lokalnoj razini, a tu je i pitanje priključka na mrežu HEP-a.

Hrvatska industrija može proizvesti 90 posto komponenti za gotovo svaki projekt obnovljivih izvora energije (OIE), smatra Željko Bezjak, voditelj ureda za energetiku u tvrtki DIV, koja je najpoznatija po svojoj namjeri da preuzme splitsko brodogradilište Brodosplit. Bezjak je, na konferenciji Greenvest: Invest in Croatia,  koja se od četvrtka do subote, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika,  održavala u Zagrebu, pojasnio da, osim svih brodogradilišta, misli i na tvrtke poput Elke, Dalekovoda, Končara kao i niz hrvatskih tvrtki koje su u stranom vlasništvu ali u našoj zemlji imaju značajnu proizvodnju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

"Potrebno je povezivanje domaćih industrijskih potencijala i znanja jer samo tako možemo postati konkurentni. Ako to napravimo, čak i neki možebitni negativni ekonomsko-ekološki efekti OIE-a će biti zanemarivi u odnosu na korist koju će ovakve investicije donijeti gospodarstvu i čitavom društvu", kaže Bezjak. Investitorima u solarne panele u Hrvatskoj problem predstavlja i neujednačen postupak realizacije projekta na lokalnoj razini, moglo se čuti na konferenciji. I tako dok ima pozitivnih primjera, Orahovica u kojoj su lokalne strukture širokogrudno izašle ususret investitorima, puno je više negativnih primjera, kažu sudionici Greenvesta. Također je problem i nejednaka cijena priključka na elektro-energetski sustav, a koja varira, prema dosadašnjoj praksi, od tri do 70 tisuća kuna. Stranim investitorima prepreku predstavlja i zabrana da se struja iz OIE, a koja je subvencionirana, izvozi. Marijan Maras, pročelnik Ureda za energetiku grada Zagreba kaže da Hrvatska sigurno ima vrijedne energetske resurse, no izražava bojazan da, ako ih sami nećemo znati iskoristiti, to će učiniti stranci. Najavio je da Zagreb planira u idućem razdoblju veći broj energetskih projekata, prije svega solarne panele i kolektore za toplu vodu, koji će uključivati gotovo sve zgrade u vlasništvu grada.

Hrvatska industrija može proizvesti 90 posto komponenti za gotovo svaki projekt obnovljivih izvora energije (OIE), smatra Željko Bezjak, voditelj ureda za energetiku u tvrtki DIV, koja je najpoznatija po svojoj namjeri da preuzme splitsko brodogradilište Brodosplit. Bezjak je, na konferenciji Greenvest: Invest in Croatia,  koja se od četvrtka do subote, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika,  održavala u Zagrebu, pojasnio da, osim svih brodogradilišta, misli i na tvrtke poput Elke, Dalekovoda, Končara kao i niz hrvatskih tvrtki koje su u stranom vlasništvu ali u našoj zemlji imaju značajnu proizvodnju.

"Potrebno je povezivanje domaćih industrijskih potencijala i znanja jer samo tako možemo postati konkurentni. Ako to napravimo, čak i neki možebitni negativni ekonomsko-ekološki efekti OIE-a će biti zanemarivi u odnosu na korist koju će ovakve investicije donijeti gospodarstvu i čitavom društvu", kaže Bezjak. Investitorima u solarne panele u Hrvatskoj problem predstavlja i neujednačen postupak realizacije projekta na lokalnoj razini, moglo se čuti na konferenciji. I tako dok ima pozitivnih primjera, Orahovica u kojoj su lokalne strukture širokogrudno izašle ususret investitorima, puno je više negativnih primjera, kažu sudionici Greenvesta. Također je problem i nejednaka cijena priključka na elektro-energetski sustav, a koja varira, prema dosadašnjoj praksi, od tri do 70 tisuća kuna. Stranim investitorima prepreku predstavlja i zabrana da se struja iz OIE, a koja je subvencionirana, izvozi. Marijan Maras, pročelnik Ureda za energetiku grada Zagreba kaže da Hrvatska sigurno ima vrijedne energetske resurse, no izražava bojazan da, ako ih sami nećemo znati iskoristiti, to će učiniti stranci. Najavio je da Zagreb planira u idućem razdoblju veći broj energetskih projekata, prije svega solarne panele i kolektore za toplu vodu, koji će uključivati gotovo sve zgrade u vlasništvu grada.

Na ovoj konferenciji predstavljeni su i neki projekti koji bi se mogli ostvariti u idućem razdoblju, čija ukupna vrijednost se penje i na više od 800 milijuna eura. Najveći od njih je plan tvrtke Energija projekti iz Senja da izgradi 62 vjetroagregata pojedinačne snage tri megavata na lokacijama oko Senja. Tvrtka Kurata planira pak, sa španjolskom tehnologijom, reciklirati naftu, otpadna ulja, asfalt, gume  sl. da bi na kraju procesa dobili funkcionalno gorivo. Vrijednost tog projekta je 80 milijuna eura.Energija projekti te Kurata predstavili su i zajednički projekt geotermalne energane u Slatini u vrijednosti od 50 milijuna eura. Tehnoplast profili najavili su pak projekt tvornice koja bi proizvodila sastavne elemente za pasivne kuće. Ova tvrtka planira angažirati 300 radnika, a investicija se procjenjuje na 40-ak milijuna eura.

Protokol iz Kyota

Hrvatska silom prilika ispoštovala obveze

Hrvatska je jedna od rijetkih država koja je ispoštovala obveze iz Protokola iz Kyota o smanjenju emisija CO2. No, kako kaže Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju, to je rezultat kolapsa gospodarstva. Projekt energetske učinkovitosti u zgradarstvu je spor. Ljubomir Miščević, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, kaže da su 'jeftine' zgrade POS-a i do pet puta energetski učinkovitije od klasičnih komercijalne gradnje.

Autor: Darko Bičak
28. listopad 2012. u 22:01
Podijeli članak —
Komentari (3)
Pogledajte sve

pa ljudi moji, pa tko ne bi htio biti PP!!!
u prvom redu, tu je kod nas papirologija, da bi bio PP potrebno je oko 60-ak dozvola, i to za neke moraš više puta ići!?!?
malo pameti nebi škodilo, a navodno sam postupak će se svesti na 20-ak dozvola, s time da će poneka od njih u sebi opet sadržavat više njih, znači čitaj 40-ak….
ni volje ni pameti, a ni vremena…
teško mi je bilo kaj takvog komentirati, a imam strašnu volju, malo sam si kontao i kombinirao, sadšnje račune bi sveo na 20% na godišnjoj razini…
malo sam kratak da se upuštam u investiciju, jel ista bi me došla cca 200.000 kn…
možda malo i padnu cijene opreme, možda se i kaj popravi u administraciji, ovak to sve izgleda bezizlazno????

ne znam je li kyoto ikad ratificiran u nas..

osim toga, kakva je to “zelena” energija.. neka imaginarna kategorija očito, prilično u skladu sa energijom koju proizvode solarni paneli

Glavno je pitanje koja je bu.dala potpisala protokol iz Kyota, i osudila Hrvatsku proizvodnju na to da se neće moći razvijati.

Moje pitanje je kada Hrvatska misli izaći iz Kyota, što prije to bolje.

Jedino ako razvoj naše industrije ne mislimo svesti na prvobitnu zajednicu.

A o otkrivanju tople vode već sam danas pisao, djela a ne riječi.

[emo_ljut][emo_ljut][emo_zloban]

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close