Damir Lamza krenuo je u rat protiv svojih bivših šefova u Raiffeisen banci baš u vrijeme kad je narasla politička volja za žešćim obračunom s organiziranim kriminalom i korupcijom. S uvjerenjem da će tako popraviti poslovni imidž koji stradava otkad je dobio otkaz u banci, Lamza optužuje vodeće bankare u Hrvatskoj i Austriji za organizirani kriminal. Vjeruje da će tako pomoći svom ugledu, a i državi. Rat Lamze kao bivšeg člana uprave RBA protiv čelnika tih banaka danima puni medije. Nakon prve krivične prijave protiv RBA, za poreznu utaju, najavljuje nove i mnogo značajnije. Pritom se čini kao da je Lamza računao da će mu mediji osigurati bezrezervnu podršku kakvu je od cijele nacije uživala hrabra Riječanka koja se kao Uskokov pouzdanik uključila u razotkrivanje korupcije u riječkom zdravstvu. U odlučujućem trenutku kada je doista pitanje hoće li hrvatske napore na tom području EU percipirati kao značajan napredatak, Lamza se sam predstavlja kao važna, ako ne i glavna karta u borbi protiv organiziranog kriminala u vrhu biznisa. Svašta je poduzeo. Na web stranici www.porezneutaje.com, uz sliku predsjednika uprave Zdenka Adrovića iza zatvorskih rešetaka, montirao je i tekst novinara Jutarnjeg lista Inoslava Beškera koji piše o obračunu s bankarima u Italiji. Nudi se za glavnu ulogu s dokazima protiv velikih igrača. O motivu govori u kontekstu zrelog vremena za obračun s organiziranim kriminalom. Sasvim konkretno želi osobnim angažmanom poduprijeti borbu koju Hrvatska, a recentni događaji to potvrđuju, i kani odlučnije voditi.

Ipak, sve navedeno zasad podsjeća na uprizorenje kazališnog komada na temu obračunavanja s ljudima, a ne kriminalcima, a takva predstava čak je i političarima gladnih afera bila “ispod razine” prijemčivosti. Razlog? Lamza se nije stavio u funkciju pravne države nego njezine ciljeve instrumentalizira za promociju sebe kao društvenog pravednika. Zbog toga ga je i napustio odvjetnik koji kritizira što nije sve prepustio državnim organima. Iako je Lamza izrekao same komplimente za današnju zrelost pravne države, premijer koji je upravo progovorio o borbi protiv tih zala i to najodlučnije otkad je preuzeo premijski mandat, nije ni spomenuo taj slučaj. Nakon sastanka u Banskim dvorima gdje su tri državna šefa – Mesić, Šeks i Sanader razgovorali o unaprijeđenju borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, premijer je postavio kao cilj bitno širi okvir borbe, sebe je promovirao u glavnog nositelja, a Lamzin rat protiv RBA u cijelosti se pokazao efemeran. Kako je premijer sebe istaknuo kao neku vrst jamca da slijede veliki rezultati – konkretne sankcije u slučaju Brodosplit, Kamen Ingrad i Mljet, to sigurno nije predstava režirana za EU. Čini se da politički vrh kani EU dokazati da je Hrvatska napustila fazu kad se borba svodila na izolirane slučajeve koji nisu uživali političku zaštitu. Zapljusne li taj plimni val Hrvatsku pravim zviždačima, pomoći će u razotkrivanju kriminala i korupcije na visokoj razini. To će pokazati razdjelicu između fingirane i stvarne nakane čelnika države da represivni mehanizmi djeluju protiv tih pojava u svim društvenim područjima i razinama. U suprotnom, kao i u slučaju Lamze, ugled će biti tema spora, više pitanje vlastitog nego raširenog uvjerenja.