Danas u Ministarstvu poljoprivrede u 13 sati počinje nova runda razgovora o otkupnoj cijeni mlijeka između predstavnika farmera i mljekarske industrije uz posredovanje resornog ministra Tihomira Jakovine. Nezadovoljni niskom otkupnom cijenom, koja se za mlijeko najbolje kakvoće kreće između 1,95 i 2,18 kn/kg (iako im je za prosvjeda u veljači bilo zajamčeno 2,4 kn/kg) farmeri već treći dan prolijevaju mlijeko i najavljuju kako s bojkotom neće prestati dok ne izbore 4,05 kuna. Ministar Jakovina protivio se proteklih dana povećanju otkupne cijene tvrdeći neuvjerljivo da bi to dovelo do lančana poskupljenja mlijeka na policama trgovaca. Mljekare pak kao da su se zaklele na zavjet šutnje, s njihovih adresa nema reagiranja. Sva zbivanja pomalo znakovito pokazuju da ovotjedna agonija  mljekarstva možda najbolje svjedoči goleme apsurde koje prolazi  hrvatski agrar. Naime, vrlo je izgledno da se mljekarima pridruže stočari dok su voćari na svoje nevolje upozorili prošli tjedan.

Mljekarstvo je 2004. proglašeno strateškim sektorom što je pokrenulo golema ulaganja u nove farme. Na tom tragu od 2003. do 2009. otkupljene količine mlijeka povećane su sa 472 na 675  milijuna kilograma. Urušavanje proizvodnje mlijeka počelo je prije dvije godine, a stanje je posebno dramatično od ovoga ljeta. Uzrokovano je niskom otkupnom cijenom mlijeka i sve skupljom stočnom hranom, kao posljedicom suše zbog čega mnogi rasprodaju stoku.

Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije rujan 2012. naspram rujna 2009. donio je pad količina mlijeka predanih u otkup sa 53 na 46 milijuna kilograma. U tom je razdoblju 7060 farmera prestalo s proizvodnjom međutim, istodobno je prosječna mjesečna otkupljena količina mlijeka po jednom proizvođaču rasla sa 2824 na 3823 kilograma. Opstaju i povećavaju proizvodnju isključivo velike farme koje se radi svoga obujma mogu nositi s visokim troškovima proizvodnje. Stočne hrane nedostaje radi suše i sve je skuplja, skaču i cijene energenata. Pšenica je uvijek bila skuplja od kukuruza, a trenutno se  kilogram kukuruza trži po 1,85 kuna, pšenice po 1,68. Hrvatska nije iznimka, suša i restrukturiranje govedarsko-mliječnog sektora muči i neke zemlje EU. U Bugarskoj je proizvodnju mlijeka unatrag dvije godine prekinulo čak 82,6 posto farmera, u Portugalu 13, Grčkoj sedam, a Sloveniji pet posto. 

Za razliku od Vlade i Ministarstva poljoprivrede koji ne pokazuju da shvaćaju svu dramatičnost stanja jer, tov stoke i proizvodnja mlijeka nisu biljna proizvodnja koju je moguće obnoviti u godinu-dvije, iz Croatiastočara opominju da je zadnji trenutak za intervenciju u stočarstvu te navode da je EU početkom godine na konferenciji u Bologni govedarstvo proglasilo ranjivim sektorom s obzirom na kontinuirani pad broja grla i sve manje farmera, koji tov napuštaju što radi nekonkurentnosti što zbog vlastite starosti.

Nužno je, traže iz Croatiastočara, što prije snimiti stanje na gospodarstvima koja drže desetak krava, a takvih je 4500-5000.  Inventurom treba obuhvatiti broj goveda i hektara koje obrađuju, strukturu gospodarstva, veličinu farme i postotak korištenja, broj zaposlenih te starosnu dob vlasnika i zainteresiranost za investiranje u razvoj. Poljoprivredna savjetodavna služba mora biti na usluzi za rješavanje svih problema na farmama, treba pomoći i oko  reprograma bankarskih kredita.      

Stočari moraju biti prvi na listi kod zakupa državnih oranica po novom zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Vlada u robne rezerve mora hitno staviti određene zalihe kukuruza i maknuti uvoznu carinu na tu žitaricu. Agencije Ministarstva poljoprivrede trebaju farmerima dati punu logistiku u korištenju EU fondova,konkretnim potporama mlade zainteresirati za zakup farmi te većim iznosima poticati uzgoj mliječno-mesnih pasmina goveda. Treba početi i sa smanjenjem opće stope PDV-a na hranu i inputa u poljoprivredi kako bi se u primjerenom razdoblju uravnotežio porezni teret sa zemljama regije, a nultu stopu na mlijeko ostaviti do dana ulaska u EU. Ovo su tek neke od mjera čiju provedbu zagovaraju iz Croatiastočara dok stanje, opominju, nije postalo još alarmantnije.

Potencijal koji Hrvatska ima u proizvodnji i mlijeka i mesa golem je, a neiskorišten. Austrija primjerice, broji 534 tisuće krava i 49.830 gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka i godišnje proizvede 3,26 milijuna tona. Slovenija drži 111 tisuća krava na 8883 farme uz godišnju proizvodnju 633 tisuće tona mlijeka dok je teritorijem znatno veća Hrvatska lani brojala 185 tisuća krava, 17.366 gospodarstava i proizvodnju od 769 tisuća tona mlijeka. 

Hrvatski problem je, opominju znalci iz struke, što mali farmeri očekuju da će proizvodnjom mlijeka podmiriti sve svoje troškove. I tu je golem prostor za savjetodavnu službu kojoj je do sada više bio nametnut administrativni nego rad na terenu. Farmeri u EU naime,  dobro su educirani pa 60 posto prihoda ostvaruju kroz proizvodnju mlijeka, ostatak u nekim dodatnim djelatnostima i na taj način kombiniraju održivost gospodarstva. Hrvatska Vlada na prozivke o saniranju posljedica suše uzvraća da novca u proračunu nema. Mljekarskom sektoru nudi tek ukupno 10,7 milijuna kuna kroz veće potpore, po svakom grlu dobit će ne 1408 već 1500 kuna, a na zahtjeve da u robne rezerve stavi kukuruz čiji je prinos manji oko 40 posto pa bi u proljeće cijena stočen hrane mogla divljati u povijesno nezapamćenim iznosima ustrajno šuti. Vlada Srbije za saniranje posljedica suše poljoprivrednicima je namijenila 160 milijuna eura i 300 tisuća tona kukuruza spremila je u robne zalihe.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Trgovci kroje 'gaće'
Ministar Jakovina u ovakvim neprilikama koje prijete dramatičnom urušavanju dosadašnjih rezultata u gotovo svim segmentima morao bi imati otvorenu telefonsku liniju gdje bi poljoprivrednici mogli tražiti pomoć, ali i tjedne koordinacije po sektorima dok se stanje ne normalizira. Osim toga, nelogično je da u ovako konfuznom stanju tržišta o cijeni mlijeka  razgovaraju samo farmeri i predstavnici mljekarske industrije. Ministar mora naći način kako u razgovor uključiti i trgovce jer, upravo oni cjenovno 'kroje gaće' i mljekarama i farmerima prisvajajući najveći dio profita.