Rezultate investicijskog ciklusa javnog sektora, prema najavama iz kolovoza, zajedno su jučer trebali objaviti ministri Radimir Čačić i Slavko Linić, no umjesto zajedništva objava je demonstrirala njihovo otvoreno razilaženje.

Čačića je razljutilo što preko medija SDP na njega prebacuje krivnju za spore investicije i nepotpisivanje ugovora za privatizaciju Brodosplita. On pak uzvraća da prodaja Brodosplita stoji zbog otezanja rebalansa državnog proračuna. Potpisivanje ugovora s DIV-om, pojasnio je, značilo bi da Vlada mora platiti svoje obveze, za što je potreban novac i rebalans, a njega nema. Tvrdi da bi država morala u proračunu naći prostora za pokrivanje još 365 milijuna kuna obveza za Brodosplit, koji sa svakim danom daljnje odgode stvara novih dva milijuna kuna gubitka.

Iz Ministarstva financija pak Čačiću prebacuju loše procjene obveza koje će za restrukturiranje tog škvera država preuzeti u ovogodišnjem proračunu, a njegovo je pojašnjenje da se očekivalo da će ugovor za Brodosplit biti odavno potpisan. Na rebalansu u Ministarstvu financija već se navodno tjednima radi, no prema informacijama iz Čačićeva ministarstva, on ne bi trebao biti tehnički (kako se najavljivalo), nego pravi. A to Linić izbjegava zbog MMF-a i bonitetnih kuća. Rebalans bi, navodno, Vladi trebao biti završen za dva tjedna.

Ugovoreno 93% plana, uz bolje cijene od očekivanih

Investicijski ciklus javnog sektora pokrenut u veljači do 1. listopada rezultirao je s pokrenutih 4204 projekta vrijednih 710 milijuna eura ulaganja u velikim tvrtkama, bez podataka za Inu. Ipak, ugovoreno je ukupno 4576 projekata vrijednih 1,035 milijardi eura za ovu godinu. U odnosu na Vladin plan ostvareno je 43 posto investicija, a čak 93 posto gleda li se ugovoren iznos. Time nije posve zadovoljan ni sam prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, no ističe kako će ulaganja u konačnici biti veća za 25 posto u odnosu na lani, odnosno za 50 posto, ako Ina realizira svoje najave. Ono čime je Čačić zadovoljan su niže cijene koje se sada ugovaraju, što povezuje s postupcima javne nabave na koje se javlja veći broj ponuđača. Prema Čačićevu izvješću, javna su poduzeća od rujna intenzivirala svoje ulagačke aktivnosti, a najmanje je zadovoljan rezultatom HŽ-a.