Hrvatska pošta (HP) jedini je nacionalni operater u Europi koji je prije liberalizacije poštanskih usluga izgubio 34 posto tržišta. Iako liberalizacija nastupa tek 1. siječnja 2013. godine, Hrvatska je pošta zbog inertnosti Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) od 2008. godine izgubila 700 milijuna kuna.

Naime, HAKOM je kao regulator trebao zaustaviti širenje konkurencije, zbog čega u vrhu Hrvatske pošte, neslužbeno doznajemo, razmišljaju i o sudskim prijavama protiv predsjednika i članova Vijeća tog tijela. Netko mora odgovarati, kažu u Hrvatskoj pošti. Austrijska pošta koja se s liberalizacijom tržišta suočila prošle godine danas ima 98 posto udjela u dostavi pisama do 50 grama. Iste je godine liberalizirano i tržište u Sloveniji, a tamošnji nacionalni poštanski operator danas drži 99,6 posto tog područja dostave. Švedski poštanski operater na liberaliziranom tržištu djeluje od 1993. godine te drži 89 posto dostave istih pošiljaka. Liberalizacijom je najviše izgubila Nizozemska, čiji nacionalni operater četiri godine poslije drži 87,2 posto tržišta. Kako je onda Hrvatska pošta uoči liberalizacije pala na 66 posto tržišta? U službenom i vrlo šturom odgovoru Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije stoji da je djelomična liberalizacija tržišta poštanskih usluga u Hrvatskoj započela Zakonom o pošti donesenim 2003. godine, kada HAKOM još nije ni postojao.

Zakon iz 2009. definirao je podjelu usluga na univerzalne i ostale poštanske usluge, dok su kurirske usluge te distribucija neadresiranih pošiljaka isključene iz tog zakona i nisu u nadležnosti Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Dakle, oni nisu krivi. Konkurencija se također ne smatra krivom za gubitke Hrvatske pošte. CityEx, na čelu s bivšim državnim tajnikom u Kalmetinu ministarstvu Draženom Breglecom, samo je, kaže, iskoristio mane državnoga nacionalnog operatera za poštanske usluge. Kako pojašnjava Breglec, Hrvatska pošta nije izgubila tržište, već je tržište migriralo konkurenciji. "Klijenti danas traže usluge koje nacionalni operater nema. Naime, da bi se tržište zadržalo, treba pratiti njegove zahtjeve, uložiti u razvoj, a Pošta je tu zakazala. Primjerice, ona jedina u Europi svojim klijentima ne nudi ispis e-dokumenata, što u svojoj ponudi ima čak i pošta iz susjedne Bosne i Hercegovine, a to je jedan od osnovnih zahtjeva naših klijenata", objasnio je Breglec.

Hrvatska pošta je kao državni monopolist godinama služila za uhljebljivanje podobnih, a oni često nisu bili sposobni pratiti promjene na tržištu i promijeniti poslovanje, može se čuti od drugih operatera. Ni najnovija upravljačka garnitura Hrvatske pošte nije donijela potrebne novosti, a nacionalni operater će godinu, sada je već vrlo izvjesno, završiti u gubicima. Pošta se nije ni do kraja restrukturirala, a prema neslužbenim najavama dogodine će morati otpustiti 2000 radnika.

Umjesto strategije

Prijave i tužbe protiv CityEx-a

Hrvatska pošta u protekle tri godine podnijela je 17 prijava protiv CityEx-a te pokrenula pet sudskih sporova, a inspektori upravo češljaju poslovanje tog operatera. "Umjesto da se Vlada kao vlasnik dva mjeseca prije liberalizacije bavi uvođenjem reda u Pošti, restrukturiranjem i sanacijom gubitaka, oni se bave drugima i druge krive za svoje neuspjehe", poručuje Breglec dodavši da je na taj apsurd nedavno ukazala i Europska komisija.