Hrvatski plinski sustav će tijekom predstojeće zime moći zadovoljiti sve potrebe građana i industrije za ovim energentom, zaključak je manifestacije "10. dana plina" koja se u ponedjeljak u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) održala u Zagrebu. Dosadašnja iskustva pokazuju da od ukupnih količina plina u Hrvatskoj, 3,5 milijardi kubnih metara, oko 60 posto otpada na industriju, a 40 na opću potrošnju. Problemi koji su se prethodnih godina događali s isporukom plina u najhladnijim danima siječnja ili veljače riješeni su još prošle godine spajanjem plinskog sustava s Mađarskom i Slovenijom. To je potvrdila i Davorka Tancer, direktorica Prirodnog plina, tvrtke u sastavu Ina grupe čija je osnovna djelatnost trgovina, odnosno dobava i prodaja plina. Tancer naglašava da je na vrhuncu potrošnje protekle zime, 8. veljače, Hrvatska morala uvesti devet milijuna kubnih metara plina, što je bila polovica dnevne potrošnje. Spajanjem sustava  osigurane su dovoljne količine potrebnog plina, no iako o konkretnoj cijeni toga interventnog uvoza nitko ne želi govoriti, nagađa se da je bila i tri puta veća od redovne.

Konekcije sa susjedima

Iako plinski stručnjaci ne očekuju nepredviđene situacije tijekom upravo započete sezone grijanja, u Plinacrou upozoravaju da bi siječanj ipak mogao donijeti probleme s opskrbom. "Plina ima, ali se slabo ugovara te je za sada samo 16 opskrbljivača rezerviralo kapacitete Plinacroa na godišnjoj razini. Rezerviranost kapaciteta za siječanj znatno je ispod potreba tržišta. Kad bi ostale na sadašnjoj razini, rezervacije za siječanj ne bi jamčile urednu opskrbu pri temperaturama nižim od minus tri Celzijeva stupnja", kazao je Mladen Antunović, predsjednik Uprave Plinacroa. Dodatnu sigurnost hrvatskom plinskom sustavu dat će i Podzemno skladište plina (PSP) u koje je uloženo 450 milijuna kuna kako bi efikasnije odgovorilo na pojačane potrebe za plinom za najhladnijih dana u godini. Kako je kazala Davorka Tancer, čiji Prirodni plin ima u zakupu cjelokupan kapacitet PSP-ova skladišta Okoli, kapacitet od 580 milijuna kubnih metara pohranjenog plina dovoljan je za pokrivanje postojećih potreba. Problem je što Okoli ima relativno male izlazne kapacitete koji su u najboljem slučaju na razini od 240.000 kubika na sat. Stoga svake godine u skladištu ostane neiskorištenih 150-200 milijuna kubnih metara plina.Investicijama će se izlazni kapaciteti Okolija podignuti na 280.000 kubika na sat, a za četiri godine trebalo bi proraditi i vršno skladište Grubišno Polje s izlaznim kapacitetom od 330.000 kubika na sat. Gazpromov projekt Južni tok te LNG terminal u Omišlju će pak za koju godinu Hrvatsku učiniti potpuno sigurnom u vezi s plinom za bilo kakve scenarije. 

Domaći plin

Miljenko Šunić, predsjednik HSUP-a, upozorio je da Hrvatska ima infrastrukturu kapaciteta šest milijardi kubnih metara plina, a troši svega 3,5 milijardi. Razloge za to vidi u recesiji koja je smanjila potrošnju u industriji, sve boljoj izolaciji stambenih i javnih zgrada te osiromašenju stanovništva. Šunić se ne miri s planom da se TE Plomin C bazira na ugljenu umjesto na domaćem plinu. "Bijegom prema ugljenu skupu uvoznu električnu energiju mijenjamo skupim uvoznim ugljenom i opremom", kaže Šunić.