Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrit će u iduće dvije godine tri milijarde eura kredita zemljama jugoistočne Europe koje su se našle pod najžešćim udarom krize u eurozoni, izjavio je bančin čelnik u Tokiju. Suma Chakrabarti dodao je da namjerava nagovoriti i druge međunarodne institucije da dadu financijski doprinos tom planu. U razgovoru za Reuters proteklog vikenda na rubu polugodišnjeg okupljanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Tokiju predsjednik EBRD-a najavio je pokretanje te teme u nedjeljnim razgovorima.

EBRD će se fokusirati na potporu bankovnom i privatnom sektoru u zemljama regije i nastojati poticati zapošljavanje kroz velike infrastrukturne projekte, poput gradnje željezničkih pruga i cesta, kazao je čelnik EBRD-a. Svjetska banka signalizirala je da je zainteresirana za taj plan i mogla bi sudjelovati u njegovu financiranju s do pet milijardi eura, kazao je dobro upućeni izvor.
Tome valja dodati da svaki euro koji uloži EBRD obično u prosjeku privuče dodatnih 2,6 eura privatnih ulaganja, čime bi procijenjen početni iznos narastao na oko 15 milijardi eura.

EBRD namjerava pripremiti kreditni paket do kraja ove godine. Banka je inače u srpnju prognozirala pad hrvatskog, slovenskog i mađarskog gospodarstva u ovoj godini a upozorila je i da su zemlje jugoistočne Europe, poput Bugarske i Rumunjske, posebno ranjive na krizu u eurozoni zbog izloženosti Grčkoj i ostalim rubnim zemljama eurozone. "Stalno slušamo o Grčkoj, Italiji i Španjolskoj a gotovo nitko ne govori o drugim zemljama u grčkom susjedstvu koje također osjećaju negativne posljedice efekta prelijevanja (krize)", upozorio je Chakrabarti. Banke u brojnim istočnoeuropskim zemljama izvan okvira eurozone u potpunom su ili većinskom vlasništvu zapadnoeuropskih krovnih banaka, koje smanjuju kreditiranje kako bi poboljšale stanje u svojim bilancama pritisnutima dužničkom krizom u zoni primjene jedinstvene valute.

Balkanska gospodarstva istodobno u velikoj mjeri ovise o ulaganjima Grčke, Italije i ostalih zemalja eurozone. "Dosada su nastojanja uglavnom bila usredotočena na smanjenje deficita ali uvažavamo i potrebu za strukturnim reformama u zemljama regije, kako bi mogle uživati u plodovima rasta kada se gospodarstva oporave", dodao je Chakrabarti.