Vlada je jučer priznala – industrija osiguranja od 2009. do 2011. Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) uplatila je čak 220 milijuna kuna više nego što su iznosili troškovi liječenja osoba stradalih u prometnim nezgodama. Unatoč tom priznanju preplaćene milijune Vlada ne misli vratiti osiguravateljima, nego Saboru u hitnu proceduru šalje novi zakon kojim društva što tržištu nude police obveznih autoosiguranja (AO) i nadalje obvezuje na visoke naknade. Nova tarifa bit će četiri posto od godišnje premije. Tko ne bude poštovao zakon, primjerice do 10. u mjesecu ne uplati naknadu, slijedi mu kazna do milijun kuna, dok će se neizvješćivanje u zadanim rokovima kažnjavati sa 100.000 kuna.

Punjenje blagajne

Podsjećamo, kako bi napunila praznu blagajnu HZZO-a, Vlada je uoči Božića 2008. uvela namet od 10 posto na godišnji iznos premije iz autoosiguranja, ali je u drugom polugodištu 2009., nakon što je Hrvatski ured za osiguranje (HUO) po zahtjevu svojih članica zatražio ocjenu ustavnosti, obvezu spustila na sedam posto. Osiguravatelji nikada nisu osporavali nadoknadu troškova liječenja osoba stradalih u prometnim nezgodama, no inzistirali su na plaćanju stvarnih troškova što je i bila praksa do kraja 2008. godine. Isticali su da su od 2005. do 2008. godišnje HZZO-u uplaćivali između 51 i 76 milijuna kuna. Ustavni je sud u kolovozu ove godine prihvatio argumente osiguravatelja i zadužio Vladu da do 15. studenoga uredi izvore financiranja HZZO-a tako da "obveze mora svesti na razumnu mjeru u skladu s načelom razmjernosti jer teret nametnut industriji osiguranja ne može se ustavnopravno opravdati".

Prema stopama koje je Vlada nametnula, a što i sama detaljno obrazlaže u zakonu koji upravo šalje u Sabor, osiguravatelji su u protekle tri godine Zavodu uplatili 540 milijuna kuna, a trošak liječenja osoba stradalih u prometu u tom je razdoblju iznosio 320 milijuna. Stisnuta rokovima Ustavnog suda i opet polupraznom blagajnom HZZO-a Vlada Saboru predlaže da buduća stopa iznosi četiri posto iako su osiguravatelji preko HUO-a ministra zdravlja Rajka Ostojića, jer je mjerodavan za ovaj zakon, pravodobno u pisanoj formi upozorili da paušalni predujam, s obzirom na višegodišnje trendove, ne smije prelaziti 2-2,5 posto od visine godišnje premije. I konkretni izračuni, koje u novopredloženom zakonu potpisuju Ministarstvo zdravlja kao autor i Vlada kao predlagatelj, otkrivaju da će uplata četiri posto od AO premije godišnje HZZO-u prosječno donositi 105 milijuna kuna, a ukupni troškovi liječenja u 2011. bili su 80,5 milijuna.

Skupe sankcije

Stoga u HUO-u ocjenjuju potpuno neprimjerenim što se industrija i s novim zakonom opterećuje 30 posto više od relevantnih procjena. K tomu, upozoravaju, zakonodavac za njih uvodi skupe sankcije ne budu li disciplinirani u ispunjavanju obveza, a ignorira situacije u kojima nastaju obveze HZZO-a prema osiguravateljima. Zakon ne definira ni rokove isplate preplaćenih iznosa, a već sada je izvjesno da će društva uplatiti više. Negira im se i pravo očitovanja na podatke HZZO, time i eventualne žalbe što, opominju, otvara prostor za ocjenu ustavnosti i novopredloženog zakona.