Sjećate li se kada ste prvi put počeli koristiti Facebook? Velika većina će sigurno reći prije tri-četiri godine, kada je (barem u Hrvatskoj) krenuo cijeli "hype" oko društvenih mreža. Neki su tada  već bilo dobro upoznati sa MySpaceom, ali nakon Facebooka  vjerojatno mu se nisu vraćali. U posljednjih nekoliko godina najveća društvena mreža je ubrzano evoluirala, te se iz servisa za komunikaciju s prijateljima pretvorila  u ogromnu digitalnu platformu putem koje saznajemo najnovije vijesti i pronalazimo informacije o omiljenim brendovima i proizvodima, dok istovremeno dijelimo svoja mišljenja, stavove i događaje iz života s drugim (manje ili više bliskim) ljudima. Istovremeno, dio korisnika se orijentirao na Twitter, koji nudi bržu komunikaciju i okuplja specifičnu zajednicu ljudi sličnih interesa, dok Google plus baš i nije zaživio, s obzirom da se prekasno uključio u cijelu igru. Poslovnjaci su pak počeli proučavati koje im mogućnosti za karijeru nudi LinkedIn…

Društvene mreže su definitivno promijenile naš život i način komunikacije, kao i utjecale na poslovanje, a u tome se slažu i domaći stručnjaci. "Društvene mreže postale su nova komunikacijska platforma koja je dobrim dijelom zamijenila dotad korištene kanale poput e-maila, chata, foruma…. Rast njihovog broja korisnika bio je preduvjet da postanu sredstvo koje se može koristiti i u sferi poslovanja. Osim za komunikaciju, one danas služe i za direktnu prodaju, marketing, PR, CRM… Poslovni subjekti koji na njima nastupaju imaju nove mogućnosti za ostvarivanje svojih ciljeva. No da bi uspjeli, moraju se prilagoditi specifičnostima komunikacije na društvenim mrežama jer su na njima i kritika i pohvala javni", komentirao je za Poslovni.hr Bojan Rodik, community manager u 24sata.

Ilija Brajković, managing partner u tvrtki Akcija, također ističe kako se pojavom društvenih mreža promijenio način na koji ljudi komuniciraju. "Puno je više komunikacije online, puno je manje komunikacije u stvarnom životu. Na primjer, nedavno sam čestitao rođendan prijatelju preko mobitela (koji živi u drugom gradu), a on je baš bio ugodno iznenađen jer sam jedan od rijetkih koji ga je nazvao i čestitao; svi pošalju poruku na Facebooku", opisuje nam Brajković. "Zbog promjene načina komunikacije između ljudi mijenja se i način kako tvrtke komuniciraju sa svojim potrošačima, jer potrošači sve manje konzumiraju sadržaje i koriste kanale koje su do sada koristili, pa je i marketinške planove potrebno prilagoditi novim medijima. Korisnici više vijesti ne saznaju preko TV-a ili novina; Facebook i Twitter su puno brži i učinkovitiji mediji. Ako su korisnici prisutni na Facebooku, definitivno bi i tvrtke trebale razmisliti o tom kanalu, što čine sve više i više", dodaje.

Kao i svaki tehnološki trend, društvene mreže imaju svoje zagovornike, ali i protivnike, koji će uvijek pronalaziti i isticati neke njihove negativne strane. Je li 'boom' društvenih mreža posljednjih godina ustinu donio neke značajnije negativne učinke? "Mislim da nije bilo negativnih učinaka u smislu da bi trebalo mijenjati osnovni koncept društvenih mreža kako bi se oni izbjegli. Bilo je negativnih pojava na samim mrežama za koje su odgovorni pojedinci, primjerice ekstremne grupe i pokreti koji su putem njih pozivali na nasilje i netoleranciju. No toga je bilo i ranije: da nisu svoje ciljeve pokušali ostvariti uz pomoć društvenih mreža, odabrali bi neki drugi komunikacijski kanal", smatra Bojan Rodik.

Ilija Brajković pak ističe kako su društvene mreže smanjile druženja u stvarnom životu. "Neugodan učinak je svakako otuđivanje ljudi jedni od drugih. Ne kažem da ljudi manje komuniciraju jedni s drugima, dapače, ali je puno manje druženja u stvarnom životu. Prije je klincima najveća kazna bila da ga roditelj pošalje u sobu, danas mu je to nagrada jer ga u sobi čeka računalo spojeno na internet. Vidim da se klinci jako malo druže po parkovima i igralištima; njima je Facebook novo igralište što ne smatram dobrom stranom društvenih mreža", tvrdi stručnjak iz Akcije. Kao negativna strana se može smatrati i nedostatak privatnosti, ali to je više stvar edukacije korisnika i činjenice da privatnost na internetu gotovo i ne postoji; jednostavno korisnici trebaju shvatiti da ne smiju na internetu i društvenim mrežama objavljivati ono čega bi se jednog dana stidjeli", zaključuje Brajković.