Europska će unija nastaviti pomagati Bosni i Hrecegovini u provedbi reformi nužnih za eventualno priključenje EU, no odgovornost za to isključivo je na domaćim političarima i vlastima, izjavio je u srijedu u voditelj delegacije Europske komisije u BiH Peter Sorensen.

Predstavljajući u Sarajevu ključne elemente izvješća Europske komisije (EC) o napretku BiH tijekom 2012. godine, Sorensen je istaknuo kako u ta zemlja uvelike kasni za ostalim državama u susjedstvu. "U BiH gotovo da i nema napretka", kazao je Sorensen, podsjećajući pri tom na činjenicu da je Hrvatska na pragu punopravnog članstva u Uniji ali i da se europska perspektiva otvara za druge zemlje u susjedstvu, uključujući i Albaniju te Kosovo kada one ispune potrebne uvjete.

Sorensen je podsjetio kako je ulazak Hrvatske u EU posebni izazov za BiH, jer će ona nakon 1. srpnja 2013. godine morati zadovoljiti stroge kriterije kvalitete ukoliko želi preko Hrvatske nastaviti izvoziti svoje proizvode. "EU je do sada BiH za potrebne prilagodbe dao 19 milijuna eura, a taj posao još nije završen", kazao je Sorensen. Ustvrdio je kako su političari u BiH do sada samo verbalno iskazivali privrženost europskim integracijama, a pri tom gotovo ništa konkretno nisu poduzimali.

U izvješću za BiH Europska je komisija zaključila kako je BiH postigla ograničeni napredak na ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u Uniji, no kriza vlasti koja je eskalirala sredinom godine sve je zakočila. Glede reforme pravosuđa također je bilo nekog napretka, no EK je zaključio kako politički napadi i dalje utječu na pravosudni sustav u BiH. U BiH još uvijek nema ni jedinstvenog stajališta o temeljnim pitanjima gospodarske i fiskalne politike, a privatizacija i reorganizacija javnih poduzeća, kako stoji u izvješću, "na mrtvoj su točki" već četvrtu godinu za redom.

Nema potrebnog napretka ni u drugim područjima poput slobodnog kretanja ljudi, carina i poreza, javne nabave, zapošljavanja i socijalnih pitanja pa sve do statistike. Sorensen je pojasnio kako su kratkoročno najvažnije zadaće za BiH poznate, a to su provedba ustavnih i reformi izbornog zakona kojima bi se eliminirala diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa te definiranje "jednog glasa" kojim bi ta država komunicirala sa Bruxellesom.

"Kada se to provede, stupit će na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i moći se se govoriti o podnošenju zahtjeva za punopravno članstvo", kazao je Sorensen.