Hrvatska u iduće dvije do tri godine trebala bi početi nadoknađivati značajan zaostatak koji ima u odnosu na ostale turističke zemlje na Mediteranu i u regiji, bilo po pitanju broja kreveta i njihovoj popunjenosti, ili po broju turističkih sadržaja koji mogu produžiti sezonu.

Hrvatska, naime, trenutno ima najmanji broj kreveta od svojih konkurenata, najkraću sezonu pa time i slabu popunjenost kapaciteta. No ništa se neće dogoditi slučajno već samo uz strateške planove i usku suradnju lokalne zajednice, industrije i promocije, a o svemu tome Hrvatska može mnogo naučiti na primjeru Austrije. Štoviše, u suradnji s Austrijom, Hrvatska može financirati svoju infrastrukturu zajedničkim povlačenjem novca iz strukturnih fondova Europske unije, zaključak je 4. simpozija "Hrvatsko hotelijerstvo i turizam", koji se uoči vikenda održao u porečkom Hotelu Diamant, u organizaciji Udruženja austrijskih investitora u hrvatskom hotelijerstvu, Hrvatsko-austrijske trgovinske komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska udruga poslodavaca te turističke tvrtke Valamar. Za razliku od Hrvatske koja godišnje od turizma ostvari oko osam milijardi eura prihoda, sedam od stranih i procjenjuje se milijardu od domaćih turista, turistički prihod Austrije iznosi oko 27 milijardi eura, a nešto manje od polovice iznosa ostvare domaći gosti, pokazala je analiza konzultantske kuće Roland Berger koju je predstavio Vladimir Preveden, izvršni partner za Hrvatsku i jugoistočnu Europu.

"Udjel domaćih turista u Hrvatskoj navodno je mnogo slabiji nego u Austriji, doduše, potrošnja domaćih turista u Hrvatskoj se ne mjeri te podaci koji se procjenjuju nisu pouzdani. Rezultati u zadnjih par godina pokazuju da se sezona u Hrvatskoj produljila, dobro je što se rujan, listopad pa čak i studeni pune bolje nego ranije no pitanje je kamo će Hrvatska usmjeriti taj rast. Pokazalo se da je motiv dolaska u Hrvatsku još uvijek pasivni odmor, za razliku od Austrije u koju 50 posto gostiju dolazi zbog aktivnog odmora", upozorio je Preveden. Zahvaljujući aktivnom turizmu, Austrija je uspjela izjednačiti zimsku i ljetnu sezonu, a u nekim regijama pomoću inovativnih programa poput biciklističkih, tematskih parkova, popunjenost hotela je stopostotna. Također, tamo 45 posto smještaja čine hoteli, a u Hrvatskoj je udjel hotela tek 13 posto.