Hrvatska je jedna od korisnica neto proračuna Europske unije. Naš cilj je je da to budemo što kraće vrijeme, ali trenutno je stvarnost takva i ovdje se borimo za konkretne financijske interese jer želimo biti kvalitetni korisnici europskih fondova da nam se ne bi dogodilo da uplaćujemo više nego što izvlačimo van. Morat ćemo nuditi kvalitetne projekte i fondove dizati svoj društveni proizvod – kazao je po završetku sastanka "Prijatelja kohezije" u Bratislavi premijer Zoran Milanović.

Milanović je istaknuo kako će ustrajati da se na Hrvatsku prilikom ulaska u EU primjenjuju isti kriteriji koji su se primjenjivali na sve nove članice po pitanju broja godina koje novim državama članicama stoje na raspolaganju za kompletiranje projekata.

– Uvijek nam se nude bitno veća sredstva od onoga što smo uplatili i to se neće promijeniti – naglasio je premijer na pitanje hoće li eventualno smanjenje sredstava u strukturnim fondovima utjecati na razvoj daljnjih projekata, a dodao je i kako Hrvatska u kohezijskim fondovima vidi "zdravi i živi novac za kvalitetne projekte" u kojem je uvijek trećina hrvatskog novca.

Unatoč nadanjima za uspješno korištenje kohezijskih fondova premijer je objasnio kako niti jednoj od zemalja korisnica tih fondova nije uspjelo iskoristiti sve što fondovi pružaju, ali smatra da ako se bude ustrajno i kvalitetno radilo veće su mogućnosti korištenja dobrobiti fondova.

– Hrvatska je u EU ušla nažalost kasno jer su se pravila igre promijenila i bitno su teža, a neke stvari smo morali izgraditi sami, a sad to što smo sami radili moramo iskoristiti na najbolji mogući financijski način. Da smo u EU ušli ranije većinu tih projekata koje smo sami financirali, ako što su recimo autoceste, financirala bi EU tako da su naši zahtjevi sada mali, ali su legitimni. Tu mislim na Pelješki most, odnosno na način povezivanja hrvatskog sjevera s jugom – objasnio je Milanović pojasnivši kako će, dođe li do realizacije Pelješkog mosta, svaki treći euro za taj projekt uplatiti Hrvatska.