Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako je uvjeren da će Hrvatska uspjeti ostvariti ciljeve i stići rokove koje pred nju postavlja Europska unija te da će do kraja 2018. uspostaviti integrirani sustav gospodarenja otpadom.

"Mi smo po pitanju gospodarenja otpadom godinama stavljali stvari pod tepih, problem se nije riješavao i mi sada zapravo hvatamo zadnji vlak. No, sigurno je da ćemo te rokove stići – to nam je cilj. Sredstva su na raspolaganju, imamo provedbene agencije, dakle, Fond za zaštitu okoliša i ministarstvo koje je ustrojeno na način da se osigura provedba tih projekata i siguran sam da ćemo u tome uspjeti", rekao je ministar Zmajlović novinarima nakon jučerašnjeg predstavljanja Operativnog programa za zaštitu okoliša koji se sufinancira sredstvima EU-a iz pretpristupnog programa IPA. Istaknuo je da su općine, gradovi i županije odgovorne i dužne sudjelovati u tom procesu kako bi zajednički stigli te ciljeve i izbjegli plaćanje penala. No, dodao je, to ne rade samo zbog penala nego i zbog toga što želimo urediti našu zemlju da u njoj bude ugodno živjeti i da povećamo kvalitetu života te da ono što radimo bude održivo, kako bi buduće generacije koristile isto te resurse i ljepote.

Upitan od novinara u kojem razdoblju treba uložiti predviđenih 10 milijardi eura radi dostizanja standarda EU-a i provedbu investicijskih projekata u sektoru zaštite okoliša, ministar Zmajlović je odgovorio kako se to odnosi na razdoblje u kojemu se moramo uskladiti sa svim standardima EU-a – što se tiče vodnog gospodarstva to je do kraja 2023., a što se tiče gospodarenja otpadom to je do kraja 2018. godine. Za vodno gospodarstvo predviđeno je oko 4,5 milijarde eura, a za uspostavu sustava gospodarenja otpadom oko 3,2 milijarde eura.

"To su ogromna sredstva koja će trebati znati kvalitetno iskoristiti a da bismo to uspjeli moramo imati kvalitetne i dobro pripremljene projekte, a takvih projekata nije bilo, u zadnjih 10 ili 15 godina apsolutno se ništa po tom pitanju nije radilo. Imamo nekoliko svijetlih primjera, ali to nije dovoljno. Mi danas krećemo u realizaciju tih projekata, pripremu – od vlasničkih odnosa, studija utjecaja na okoliš i u konačnici dozvola za građenje", rekao je ministar Zmajlović. Istaknuo je i kako cijena komunalne usluge, dakle sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada, mora biti ekonomski isplativa, pa će se u nekim sredinama cijena sigurno povećati, a u nekima će ostati ista, ovisno o tome kako je koje komunalno društvo dosad radilo i formiralo svoju cijenu.
Žalosno je da u Hrvatskoj postoji već niz godina Zakon o otpadu koji je izričito naložio da se ta komunalna usluga mora plaćati prema količini, da dominantni kriterij mora biti količina otpada a ne površina stambenog objekta, a imamo situaciju da se to u rijetkim gradovima i općinama primjenjuje, rekao je Zmajlović.

Kada se stvore sve pretpostavke – osiguraju financijska sredstva i infrastruktura, zadaća Ministarstva i inspekcije zaštite okoliša bit će strogi nadzor a to podrazumjeva i sankcije prema jedinicama lokalne samouprave, najavio je. Dodao je da je obračun po količini otpada ključ kako bi cijeli sustav funkcionirao i da bi se uvela primarna selekcija. "Dakle, da postoji ekonomska motivacija građana pored ekološke svijesti da se otpad odvaja na način na koji je to propisano i za koji će postojati infrastruktura", istaknuo je. Izuzetno važnim je naglasio da se Grad Zagreb aktivnije uključi u rješavanje tog problema, jer, kako je rekao, Zagreb nije iskoristio priliku da u ovom prethodnom razdoblju izradi model na koji način će obračunavati komunalnu uslugu da ona ne budu isključivo po stambenoj ili poslovnoj površini već da ima i komponentu količine otpada a nije iskoristio ni priliku da se pripremi prostorno-planska dokumentacija, riješe vlasnički odnosi i da se odluči za model na koji će to organizirati.

Rekao je da će inzistirati da se problem gospodarenja otpadom na području Zagreba riješava zajednički s Zagrebačkom županijom. Najavio je da je u pripremi regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica, jedan vrlo važan projekt koji obuhvaća četiri županije u sjevernom dijelu Hrvatske. Rekao je da su Bikarac kod Šibenika te Kaštijun i Marišćina (Istra i Primorsko-goranska županija) projekti koje snažno guraju naprijed i time će rješavati dobar dio problema. Najavio je da će novi zakon o zaštiti okoliša do kraja ove godine biti u proceduri u Hrvatskom saboru i usvojen te da se osiguravaju visoki standardi zaštite okoliša, ali će proces izdavanja dozvola biti puno jednostavniji i brži.