Europska tekstilna i odjevna industrija ostvaruje godišnji prihod u iznosu od 172 milijarde eura, od čega se 34,1 milijardu eura ostvari u izvozu na tržišta izvan Europske unije. Glavni trgovinski partneri su Švicarska, SAD, Rusija, Turska i Kina. Unutarnje tržište EU ipak je najvažnije za ovu industriju, ali sa skromnim rastom potrošnje.

Zato tekstilna i odjevna industrija EU traži pristup novim tržištima kako bi se stvorili preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i ekonomski rast. U Europskoj konfederaciji tekstilne i odjevne industrije Euratexu, čiji je HUP-Udruga tekstilne i odjevne industrije dugogodišnji član, ističu kako su prioritet bilateralni i multilateralni pregovori, posebno poboljšanje odnosa s ključnim trgovinskim partnerima: SAD-om, Japanom, Kinom i Rusijom. Kažu da je posljednjih godina sve teže uskladiti interese između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, posebice brzorastućih ekonomija te da se trgovinski sporazumi sve teže realiziraju. U pregovorima u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji glavne kontroverze povezane su s pristupom tržištima, a kao moguća područja pregovora vide pravila o porijeklu roba i označavanje tekstilnih proizvoda. To znači da je trenutni paket pristupa tržištu za tekstilnu i odjevnu industriju EU u neravnoteži: rastuće ekonomije će i dalje moći imati relativno zatvoreno tržište, a razvijene zemlje, uključujući i EU, nastavit će snižavati tarife. U Euratexu ocjenjuju kako među članicama Svjetske trgovinske organizacije nema političke volje za postizanjem sektorskog sporazuma za tekstilnu i odjevnu industriju. Osim što zagovara liberalizaciju svjetske trgovine, Unija razvija i druge instrumente poput bilateralnih trgovinskih sporazuma te utvrđuje trgovinske barijere i načine njihova uklanjanja.

Trenutni pregovarački okvir EU ima za cilj uvođenje nove generacije ugovora o slobodnoj trgovini koji će obuhvatiti područja: pristup tržištu (tarifne i netarifne prepreke poput standarda, označavanja proizvoda i dr.), pristup tržištima javne nabave, sprečavanje restriktivnih izvoznih mjera i izvoznih carina, održivi razvoj i dr. Kako bi uklonila barijere za izvoz, Unija je kreirala strategiju za pristup tržištima koja se temelji na suradnji Komisije, zemalja članica i industrije, pri čemu valja naglasiti kako su formirane i specijalne radne grupe za različite sektore poput tekstila i odjeće. Strategija treba malim i srednjim poduzetnicima pružiti podršku u pristupu novim tržištima. Baza podataka (Market Access Database) uključuje informacije poput tarifa za pojedino tržište, vodič za izvoznike, statističke informacije o trgovini, bazu trgovinskih barijera te registar za pritužbe pomoću kojeg kompanije mogu iznijeti probleme s kojima su se susrele u izvozu. U Euratexu kažu kako se strategija primjenjuje te kao primjere navode ukidanje izvoznih carina na pamučnu pređu iz Indije te izmjenu propisa za označavanje proizvoda pri izvozu u Egipat. Zajednička trgovinska politika sadrži i jedinstvene instrumente za zaštitu trgovine koje se primjenjuju u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Zaštitne mjere aktiviraju se u slučajevima kad se uvoz smatra nelojalnom konkurencijom kako bi se spriječile veće posljedice za europsku industriju, a podrazumijevaju aktivnosti protiv dampinga i subvencija.