EN DE

Medicinske inovacije produljuju život

Autor: Andreja Šantek /VLM
02. listopad 2012. u 22:00
Podijeli članak —
2,37 godina produljio se životni vijek od 1991. do 2004.

Prof. Frank Lichtenberg sa Sveučilištu Columbia proveo je nekoliko istraživanja o utjecaju medicinskih inovacija o kojima će govoriti i na konferenciji u Rovinju

Frank R. Lichtenberg, profesor poslovne ekonomije na Fakultetu za poslovanje Sveučilišta Columbia i znanstveni suradnik u Državnom zavodu za ekonomska istraživanja, proveo je velik broj ekonometrijskih istraživanja o utjecaju biomedicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje stanovništva u SAD-u i drugim zemljama. O svojim istraživanjima govorit će i kao predavač slijedećeg tjedna u Rovinju na konferenciji Inovativna zdravstvena inicijativa koju organizira Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova i na kojoj se očekuje oko 600 sudionika iz zemlje i svijeta. Činjenica je da troškovi za zdravstvo svake godine rastu, a mnogi ističu da su osnovni razlog tome inovacije kada su u pitanju dijagnostički postupci i lijekovi. I dok jedni tvrde da skupe nove terapije i postupci nisu opravdani zdravstvenim benefitom, studija prof. Lichtenberga iz 2009. godine pokazala je nešto potpuno drukčije. Naime, studija je pokazala da kvaliteta dijagnostičkih postupaka, lijekovi i kvalitetni liječnici imaju pozitivan i statistički značajan učinak na očekivano trajanje života. Također, prof. Lichtenberg je utvrdio i da u sredinama gdje se inovacije brže usvajaju, očekivano trajanje života brže raste. "U članku pod naslovom Učinak biomedicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje sažeto sam prikazao pet ekonometrijskih ispitivanja koja sam proveo o učinku medicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje. Prvo ispitivanje bavilo se učinkom inovativnih lijekova, inovacija u dijagnostičkim metodama oslikavanja i drugih faktora na dugovječnost i porast medicinskih troškova na temelju longitudinalnih podataka na nacionalnoj razini u razdoblju od 1991. do 2004. godine. Drugo je ispitivanje istraživalo učinak uvođenja novih lijekova za liječenje rijetkih bolesti na preuranjeni mortalitet od tih bolesti opet koristeći longitudinalne podatke o tim bolestima u dvije zemlje, SAD-u (u razdoblju od 1999. do 2006. godine) i Francuskoj (u razdoblju 2000. do 2007. godine). Treće je ispitivanje proučavalo učinak inovativnih lijekova na udio radne populacije koja je dobivala invalidske naknade od socijalnog osiguranja, opet koristeći se longitudinalnim nacionalnim podacima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kvaliteta liječnika

Frank R. Lichtenberg, profesor poslovne ekonomije na Fakultetu za poslovanje Sveučilišta Columbia i znanstveni suradnik u Državnom zavodu za ekonomska istraživanja, proveo je velik broj ekonometrijskih istraživanja o utjecaju biomedicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje stanovništva u SAD-u i drugim zemljama. O svojim istraživanjima govorit će i kao predavač slijedećeg tjedna u Rovinju na konferenciji Inovativna zdravstvena inicijativa koju organizira Hrvatska udruga inovativnih proizvođača lijekova i na kojoj se očekuje oko 600 sudionika iz zemlje i svijeta. Činjenica je da troškovi za zdravstvo svake godine rastu, a mnogi ističu da su osnovni razlog tome inovacije kada su u pitanju dijagnostički postupci i lijekovi. I dok jedni tvrde da skupe nove terapije i postupci nisu opravdani zdravstvenim benefitom, studija prof. Lichtenberga iz 2009. godine pokazala je nešto potpuno drukčije. Naime, studija je pokazala da kvaliteta dijagnostičkih postupaka, lijekovi i kvalitetni liječnici imaju pozitivan i statistički značajan učinak na očekivano trajanje života. Također, prof. Lichtenberg je utvrdio i da u sredinama gdje se inovacije brže usvajaju, očekivano trajanje života brže raste. "U članku pod naslovom Učinak biomedicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje sažeto sam prikazao pet ekonometrijskih ispitivanja koja sam proveo o učinku medicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje. Prvo ispitivanje bavilo se učinkom inovativnih lijekova, inovacija u dijagnostičkim metodama oslikavanja i drugih faktora na dugovječnost i porast medicinskih troškova na temelju longitudinalnih podataka na nacionalnoj razini u razdoblju od 1991. do 2004. godine. Drugo je ispitivanje istraživalo učinak uvođenja novih lijekova za liječenje rijetkih bolesti na preuranjeni mortalitet od tih bolesti opet koristeći longitudinalne podatke o tim bolestima u dvije zemlje, SAD-u (u razdoblju od 1999. do 2006. godine) i Francuskoj (u razdoblju 2000. do 2007. godine). Treće je ispitivanje proučavalo učinak inovativnih lijekova na udio radne populacije koja je dobivala invalidske naknade od socijalnog osiguranja, opet koristeći se longitudinalnim nacionalnim podacima.

Kvaliteta liječnika

Četvrto ispitivanje bilo je usmjereno na učinak inovativnih lijekova na funkcionalni status korisnika domova za starije i nemoćne osobe koristeći se presječnim podacima o bolesnicima iz ankete provedene 2004. godine na nacionalnoj razini u domovima za nemoćne. Peto je ispitivanje proučavalo učinak inovativnih lijekova za kardiovaskularni sustav na hospitalizaciju i kardiovaskularni mortalitet pomoću longitudinalnih nacionalnih podataka u 20 zemalja OECD-a u razdoblju od 1995. do 2003. godine", objašnjava prof. Lichtenberg. Dodaje kako su u prvom ispitivanju pokazatelji kvalitete dijagnostičkih postupaka oslikavanja, lijekova i liječnika gotovo uvijek imali pozitivne, statistički značajne učinke na očekivano trajanje života. "Očekivano trajanje života povećavalo se brže u državama u kojima se brže povećavao udio naprednih metoda dijagnostičkog oslikavanja pokrivenih zdravstvenim osiguranjem (Medicare); brže povećavala uporaba starih lijekova koje bolesnici uzimaju sami ili ih primjenjuju liječnici te brže povećavala kvaliteta medicinskih fakulteta koje su liječnici prethodno pohađali", kaže prof. Lichtenberg. Između 1991. i 2004. godine, dodaje, očekivano trajanje života pri rođenju produžilo se za 2,37 godina, a procjene ukazuju na to da je, tijekom tog razdoblja, povećana uporaba naprednih tehnologija oslikavanja povećala očekivano trajanje života za 0,62 do 0,71 godinu, primjena novijih lijekova na recept povećala očekivano trajanje života za 0,96 do 1,26 godina, a primjena novijih lijekova koje smiju primjenjivati samo liječnici povećala očekivano trajanje života za 0,48 do 0,54 godine.

Porast troškova

Pad prosječne kvalitete medicinskih fakulteta koje su liječnici prethodno pohađali, dodaje, skratila je očekivano trajanje života za 0,28 do 0,47 godine. Slične je rezultate prof. Lichtenberg dobio i u  Njemačkoj.S jedne strane imamo pozitivan učinak inovacija, ali s druge strane i porast troškova pa nas je zanimalo u kakvoj su korelaciji te dvije stvari? "Iako su zemlje s većim povećanjem kvalitete dijagnostičkih postupaka, lijekova i liječnika imale veće produljenje očekivanog trajanja života, nisu imale veće povećanje zdravstvenih troškova po glavi stanovnika. Razlog tome može biti taj što noviji dijagnostički postupci i lijekovi, iako skuplji od onih starih, mogu smanjiti potrebu za dodatnim skupim liječenjem. Nedostatak korelacije u raznim zemljama između medicinskih inovacija i porasta troškova nije dosljedan, imajući u vidu da je napredak medicinske tehnologije je pridonio povećanju ukupnih zdravstvenih troškova u SAD-u", kaže prof. Lichtenberg. Dodaje kako na produljenje očekivane životne dobi utječe još nekoliko faktora: zdravstvena skrb (bolnička skrb, ambulantna skrb, lijekovi imedicinski proizvodi,  domovi za nemoćne), ponašanje (dijeta i tjelovježba, pušenje, droge i alkohol, seks, sunčanje, itd.) te drugi faktori poput visine prihoda, razina obrazovanja i okolina. Neki trendovi, objašnjava, mogu skratiti očekivano trajanje života.

"Prema mojim procjenama, povećanje s udjela populacije koja ima prekomjernu tjelesnu težinu s 44 posto na 59 posto smanjila je povećanje očekivanog trajanja života za 0,58 do 0,68 godina u razdoblju od 1991. do 2004. godine. Moja istraživanja pokazuju da se očekivano trajanje života u posljednjim dekadama najviše povećalo zbog medicinskih inovacija", uvjeren je prof. Lichtenberg. Moglo bi se očekivati, kaže prof. Lichtenberg, da poboljšana dostupnost zdravstvenih usluga ima pozitivan učinak na očekivano trajanje života, ali taj je učinak teško utvrditi i mjeriti. Jedan od važnih razloga je, kaže, negativna selekcija: najbolesnije osobe odabrat će zdravstveno osiguranje koje im pokriva najviše zdravstvenih usluga. "U mojem istraživanju utvrdio sam da povećanje očekivanog trajanja života ni u jednoj zemlji nije koreliralo s povećanjem pokrivenosti usluga zdravstvenim osiguranjem. Novo ispitivanje na temelju lutrije zdravstvenog osiguranja u Oregonu možda će jednom pružiti vrijedne nove dokaze o učinku dostupnosti zdravstvenih usluga na očekivano trajanje života", kaže prof. Lichtenberg dodajući kako se o tom ispitivanju više može pročitati u članku Istraživanje u Oregonu koji otkriva koristi i troškove osiguranja neosiguranih (Oregon Study Reveals Benefits, and Costs, of Insuring the Uninsured).

Autor: Andreja Šantek /VLM
02. listopad 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati