Gregoris Skouros izlazi iz prepiljenog teretnog kontejnera, odnosno svojega doma na poljoprivrednom zemljištu pored malog sela u kojemu živi ni dva sata vožnje udaljenog od Atene. Kada je jedan posjetitelj potegnuo pitanje koje je svima na umu, ono o budućnosti Grčke u eurozoni, Gregoris Skouros (54) dugo je šutio, a onda konačno rekao: "Problem je sada puno veći od zadržavanja ili odbacivanja eura. Pravo pitanje jest može li se Grčka uopće spasiti".

No čak i ako se Grčkoj dobaci još jedan pojas za spašavanje, mnogi su Grci već odavno iz svega izveli vlastiti zaključak – nije ih briga.Dok se svakodnevica i dalje pogoršava, najveća zabrinutost vlada oko toga rade li grčki politički vođe išta u smislu iskorjenjivanja dubinskih problema koje onemogućuju povratak rasta, uključujući sporu birokraciju i kulturu mita. "Grčki problemi toliko su opće rašireni", kaže Gregoris Skouros, "da bi za pravu promjenu trebao svojevrsni Marshallov plan i vanjski inspektori koji bi provirili u sve vladine aktivnosti te pogledali svima preko ramena." Grčko gospodarstvo, koje bilježi već petu uzastopnu godinu recesije, u posljednjih je nekoliko mjeseci ostvarilo novi pad. Rast se u drugom tromjesečju smanjio za 6,2 posto, a do kraja godine se očekuje pad od gotovo 7 posto, što je puno lošiji rezultat od 4,2 posto koliko je prije samo nekoliko mjeseci predvidjela takozvana trojka međunarodnih zajmodavaca: Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija. Nezaposlenost je prošlog mjeseca dosegnula 23,6 posto. Nakon najnovijih najava daljnjeg rezanja mirovina i plaća državnih službenika Grci su opet izašli na prosvjede.Poznavatelji situacije kažu da se ne poduzima gotovo ništa glede oporavka konkurentnosti ili privlačenja stranih ulaganja. Navedena trojka inzistira na tome da vlada poduzme smjelije korake ka smanjenju prenapuhanog javnog sektora, da se okomi na viškove, neučinkovitost i korupciju te da smanji nered u vezi administrativnih prepreka koje guše poduzetništvo u Grčkoj.

Gregoris Skouros slaže se sa svim tim. Kaže da bez temeljnih promjena Grčka nema nade biti išta drugo od štićenika europskih država. Gregoris Skouros 2010. godine je preselio na ovo golemo poljoprivredno zemljište u Arkadiji, gdje je pokrenuo uzgajalište puževa. Ne bi li uštedio uselio je u autoprikolicu uz koju je smjestio teretni kontejner. U tom pothvatu nije sam, sve veći broj Grka iz urbanih sredina vraća se na selo jer poslovne prilike u gradovima presušuju. No Skouros je od samog početka nailazio samo na prepreke. Banke nisu bile spremne preuzeti rizik kreditiranja njegovog poduzeća. A dobivanje dozvole za poslovanje potrajalo je 18 mjeseci, uz nekoliko zahtjeva za mitom. On tvrdi da su korupcija i nepotizam prisutni čak i na grčkom selu. Navodi primjer jednog čovjeka koji ljeti uzgaja rajčice umjesto da ide na posao u ured u kojemu radi kao javni službenik. Od prodaje rajčica zaradi oko 25.000 eura godišnje, a većinu toga novca drži u gotovini kako bi izbjegao plaćanje poreza. Gregoris Skouros kaže kako nije siguran da će Samarasova vlada uspjeti pobijediti kulturu korupcije koja je okaljala čak i temeljne funkcije u grčkom društvu. "Hoćemo li ikada uspjeti promijeniti način na koji stvari funkcioniraju?", pita se. "Vjerojatno ne bez revolucije."

Liz Alderman