Na svjetskim su burzama cijene dionica pale drugi tjedan zaredom, što je posljedica slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava, upozorenja kompanija o pogoršanju poslovnih uvjeta i neizvjesnosti u vezi španjolskih dužničkih problema.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 1,1 posto, na 13.437 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,3 posto, na 1.440 bodova, a Nasdaq indeks 2 posto, na 3.116 bodova. Niz kompanija upozorava posljednjih tjedana da se gospodarski uvjeti u svijetu pogoršavaju, pa smanjuju procjene poslovanja. Prema podacima Reutersa, odnos između negativnih i pozitivnih poslovnih procjena za buduće razdoblje iznosi 4,3 naprema 1, što je najslabiji skor još od trećeg tromjesečja 2001. godine.

Zbog toga su analitičari oštro smanjili procjene rezultata kompanija iz S&P 500 indeksa u trećem tromjesečju. U anketi Reutersa procjenjuju da su zarade tih kompanija pale za 2,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što bi bio prvi pad dobiti u tri godine. Na tržištu vlada nesigurnost i zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine, te recesije u eurozoni.

Prošloga je tjedna objavljeno da je američki bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju porastao samo 1,3 posto, a ne kako je prije objavljeno 1,7 posto. To je najsporiji rast gospodarstva od trećeg tromjesečja 2011. godine. Još je porazniji podatak da su narudžbe za trajne proizvode u kolovozu potonule čak 13,2 posto, što je njihov najoštriji pad od siječnja 2009. godine, kada je američko gospodarstvo bilo u recesiji.

Doduše, nedavno su vodeće središnje banke u svijetu, od američkog Feda do europske i japanske središnje banke, olabavile monetarnu politiku, no proći će mjeseci prije nego što te mjere potaknu rast gospodarstva. Pitanje je i koliko će te mjere biti učinkovite. Charles Plosser, predsjednik Feda u Philadelphiji, smatra da nedavni treći krug kvantitativnog popuštanja monetarne politike neće znatnije potaknuti rast gospodarstva i pad nezaposlenosti.

Ulagače su prošloga tjedna zabrinuli i masovni prosvjedi u Grčkoj i Španjolskoj protiv novih mjera proračunske štednje. „Očito je da se ljudi na ulici i političari ne slažu oko ključnih pitanja. Zbog toga je na tržištu ponovno zavladala nesigurnost u vezi dužničke krize u eurozoni, pa su ulagači, nakon nedavnog snažnog rasta cijena dionica, dobili dobru izliku za povlačenje s tržišta“, kaže Tom Ghriskey, direktor u tvrtki Solaris Group.

Najvažnije je pitanje hoće li Španjolska službeno zatražiti međunarodnu pomoć. To je nužno kako bi Europska središnja banka mogla na tržištu kupovati španjolske obveznice i tako smanjiti cijenu njezinog zaduživanja. Unatoč nizu problema, S&P 500 indeks dosegnuo je polovicom rujna najviše razine u pet godina, dok je u odnosu na početak godine bio u plusu 17 posto. No, nakon što je euforija u vezi novih Fedovih poticaja splasnula, cijene dionica slabe već dva tjedna zaredom.

„Realnost je da tržišni fundamenti na podržavaju taj uspon od 17 posto, no Fedova treća runda kvantitativnog popuštanja monetarne politike imala je golem utjecaj“, kaže Oliver Pursche, predsjednik tvrtke Gary Goldberg Financial Services.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,9 posto, na 5.742 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,2 posto, na 7.216 bodova, a pariški CAC 5 posto, na 3.354 boda. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna potonuo 2,6 posto, na 8.870 bodova, najnižu razinu u dva tjedna.