Iz drvnoprerađivačke industrije stižu gotovo alarmantne brojke. U šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja prerade drva bilježi pad od 13,4 posto, što se uspoređuje s vremenom početka globalne recesije koju je među prvim osjetila upravo ova djelatnost. Samo u travnju opseg posla u drvnoj industriji bio je u odnosu na isti mjesec prošle godine manji za petinu, a zabilježen je i pad izvoza. Istodobno, domaći proizvođači ne uspijevaju pokriti ni trećinu tržišta namještaja, poručeno je sa skupštine Hrvatskog drvnog klastera u Zagrebu.

Poduzetnike očekuju još teži uvjeti poslovanja jer Hrvatske šume namjeravaju uskoro korigirati cijene sirovina. Da se pregovara o novim, najvjerojatnije višim cijenama, potvrdili su i iz Uprave Hrvatskih šuma koja je Poslovnom dnevniku poslala sljedeće priopćenje. “Hrvatske šume su posljednji put mijenjale cjenik u prosincu 2008. godine, kada su svim proizvodima smanjene cijene. U međuvremenu je došlo do još nekoliko parcijalnih korekcija cijena, kad su pojeftinili pojedini proizvodi. Tako je sve do 2011. godine cijena bukve za klasu F i L bila 20 posto jeftinija, a trenutno je na snazi parcijalno sniženje cijena za topolu F i L klase. Što se tiče novih cjenika, Hrvatske šume trenutno pregovaraju s drvoprerađivačima pa se nadamo da ćemo u idućih mjesec dana uskladiti stavove oko korekcija cijena na obostrano zadovoljstvo”, piše u priopćenju Hrvatskih šuma. Poduzetnici se ne slažu sa šumarima te podsjećaju da je bivša Uprava, koju je vodio Darko Vuletić, u prosincu 2008. godine samo vratila prijašnje cijene. Naime, Hrvatske šume su u proljeće te godine doista poskupile drvo, a kako je kriza tada već uzela maha bile su prisiljene vratiti ih na staro pod pritiskom Vlade i strukovnih udruženja. Osim toga, topola i bukva nisu vrste drva koje prerađivači najviše koriste i kupuju. Najviše se traže hrast, jela, a tek potom bukva.

Zdravko Jelčić, direktor Spin Valisa, proizvođača namještaja iz Požege i predsjednik strukovnog udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, potvrđuje pregovore, ali smatra da će konačnu odluku donijeti nadležni ministri gospodarstva i poljoprivrede, odnosno Vlada, a njima bi rast izvoza i zapošljavanje trebali biti u interesu. S Hrvatskim šumama se pregovara o cijenama, ali i o kamatama, načinima plaćanja, klasifikaciji drva, indeksaciji cijena, prijevozu itd. “Razumijemo da Hrvatske šume žele povećati svoje prihode, no s druge strane industrija nastoji da se cijene sirovinama smanje kako bi bila konkurentnija”, poručio je Jelčić. Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, upozorava na još veće troškove koje očekuju industriju. Riječ je o prilagodbi zakonodavstvu Europske unije što će, kaže, biti skupo. Najveći troškovi drvnu industriju očekuju u području zaštite okoliša ? narednih godina trebat će, procjenjuje Kavran, izdvojiti najmanje 40 milijuna eura. Drvnu industriju zabrinjava i prilagodba u području normizacije, jer su u Hrvatskoj još na snazi prilagođene JUS norme za klasifikaciju oblog drva. To zapravo znači da hrvatsku drvnu i šumarsku proizvodnju europska statistika još ne evidentira, poručio je Kavran s posljednje Skupštine klastera, zaključivši kako se industrija mora dodatno educirati kako bi postala dio zajedničkog tržišta Europske unije.

Loši trendovi

Veliki pad izvoza
Zbog sve lošijih trendova na tržištu zabilježen je pad izvoza proizvoda od drva za šest posto u šest mjeseci, što se nije dogodilo od 2008. godine, tvrde u Hrvatskom drvnom klasteru. U izvozu je prvoj polovici 2012. ipak ostvareno skoro 500 milijuna dolara. Hrvatska je četvrti svjetski proizvođač masivnog parketa i godišnje preradi 1,9 mil. kubičnih metara pilanske sirovine.