Jesu li tiskani mediji i dalje jedini koji proizvode kvalitetan novinarski sadržaj? Jesu li online mediji zločesti prepisivači onoga što proizvedu novine? Kamo ide hrvatsko novinarstvo i je li lošije ili bolje nego prije? Lajtmotiv je to koji se provlačio kroz dva dana ovogodišnjeg Weekend media festivala (WMF) u Rovinju.Ako je suditi prema viđenom, novinarstvo nikada nije bilo bolje ni agresivnije, a informacije do čitatelja dolaze brže nego dosad i kroz brojne platforme.

Unatoč krizi koja trese medije, u odnosu na prije dvadeset godina mediji su se transofrmirali u puno slobodnije i brže prenosiotelje vijesti. Ocjena je to situacije koju su dali urednici dnevnih novina na panelu “Gdje se događa novinarstvo?” Ipak, kako je rekao izvršni urednik Večernji list Medija Gojko Drljača, mediji su danas kao morski psi u krvavom moru. Bore se za svakog oglašivača jer je to jedini način da prežive. “Moraš biti agresivan i ratoboran, a istodobno te svi moraju voljeti”, dodao je Drljača. Tri dana Weekend media festivala ponovo su aktualizirala mnoge medijske teme, a četiri tisuće sudionika imalo je prilike čuti stotinu predavača i panelista. Uvjerljivo najveći interes na festivalu izazvao je “Hard talk” Gorana Millića i Aleksandra Tijanića. Dvije novinarske legende uspjele su dupkom napuniti najveću dvoranu Tvornice duhana, a veliki broj publike njihovu je raspravu sat vremena gledalo stojeći, jer mjesta za sjedenje nije bilo. Iako su uglavnom razgovarali o političkim odnosima Hrvatske i Srbije te Miloševiću i Tuđmanu , dvojica su medijski veterana pokušali odgovoriti kako mediji mogu pomoći odnosu između dvije. “Neke stvari mediji mogu popraviti, a neke mogu pogoršati. Ako nema volje, ali i povoljnih okolnosti, teško da će mediji moći popraviti stanje”, istaknuo je Milić dodajući i kako mediji nisu bili ti koji su huškali na rat 90-ih, za što ih se često proziva. “Da mediji mogu pokrenuti rat znači da mogu pokrenuti mir, a to nije točno. Kao što ne mogu pokrenuti kulturu ili nekulturu”, dodao je Tijanić koji je, na svoj osebujan i ironičan način komentirao cjelokupnu situaciju u regiji te današnju mladež i novinare.

Tabloidizacija
“Tko ste vi? Što je vaš slogan, koja je vaša revolucija? Tko stvara vaše javno mnijenje? Vi ste generacija nula i od vas će se računati propast regije”, obraćao se Tijanić okupljenima, a publika, većinom mladi o kojima je govorio, nije mu zamjerila na kritikama, već pljeskala. “Događa nam se tabloidizacija zemlje koja stvara tabloidizaciju politike koja stvara tabloidizaciju gospodarstva pa škola, a tabloidne novine prave nam tabloidne obitelji i na koncu budućnosti. Bojim se onoga što vidim u budućnosti, a ne ono što sam prošao u prošlosti. Ne dajte da van netko drugi pravi budućnost”, zaključio je Tijanić. Ponešto novo o sebi podijelio je s publikom i poduzetnik Emil Tedeschi, iako više u “light” nego “hard talku” s Tomom Ricovim. Prisjetio se tako svojih ne baš uspješnih medijskih avantura. Prvo 1989. kada je pokrenuo vodič za Grad Zagreb, koji se ugasio nakon dva broja, a zatim i '92. kada je pokrenuo “Novi danas”, treću generaciju novine Danas na koju je ponosan. “Htjeli smo tada od Vjesnika kupiti Danas, no tadašnja vlast nas je ignorirala pa smo pokrenuli Novi danas u koji su prešli svi tadašnji novinari Danasa”, ispričao je Tedeschi. “To je bila jedina novina kojoj je nakon tri broja nacionalni distributer otkazao distribuciju i time joj proglasio smrt”, dodao je, a razloge za to pripisao je turbulentnom političkom razdoblju u kojemu nekome na vrhu nije odgovaralo to što radi. “Kad sam od političara tražio da mi označe što im od napisanog smeta, rekli su da tekstovi nisu problem, već ljudi koji ih pišu”, rekao je Tedeschi čiji je zadnji medijski izlet bilo suvlasništvo u RTL Televiziji. Kako je rekao, udio u toj televiziji učinio mu se kao poslovni pothvat koji može donijeti profit njihovoj grupi, no na koncu je bio razočaran i kvalitetom programa i odnosu većinskih vlasnika (Nijemaca) prema zaposlenicima koje su dijelili na vaše i naše (Hrvate i Nijemce). Ipak, novac uložen u taj projekt nije izgubio, ali bi, dodao je, više zaradio da je uložio u nešto drugo. Tedeschi je opovrgnuo i špekulacije da ulazi u vlasničke strukture nekih tiskanih medija, no pozdravio je svaku novu ideju jer je i sam “zakačen” na novine. “Zakačen sam na novine i internet, televiziju gledam jako malo a radio gotovo uopće ne slušam. Kupujem sve dnevne novine u Hrvatskoj i još neke strane. Pravi sam novinoman”. Na panelu “Mit o TV rejtingu” , čelnici domaćih televizija složili su se pak kako je mjerenje gledanosti u Hrvatskoj problematično.

Utjecaj televizije
“Uzorak je premalen u odnosu na odluke koje se na osnovu toga donose”, rekao je Domagoj Novokmet, v.d. glavnog urednika HRT-a, dodajući kako će ubuduće umjesto sapunica težiti kvalitetnim sadržajima od javnog interesa.“Nećemo podilaziti kratkoročnoj gledanosti na račun javno relevantnog sadržaja”, dodao je, a Ivan Lovreček, glavni urednik RTL-a pozdravio je smjer u kojem kani ići javna televizija, što je vjerojatno bio prvi put da su se dvojica čelnika nacionalnih televizija javno složili oko nečega. Zanimljivu raspravu o budućnosti Hrvatske i regije vodili su i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica Mudrinić. Čačić je najavio da će se prvi učinci rada ove Vlade vidjeti u zadnjem tromjesečju ove godine, no da bi se gospodarstvo pokrenulo trebamo pričekati drugi ili treći kvartal sljedeće. Osim toga Čačić je najavio i Gaussovu krivulju kojom će se kažnjavati najneproduktivniji radnici u javnom sektoru i javnim tvrtkama.Ivica Mudrinić je pozdravio Vladine promjene, ali i komentirao kako pojedini ministri u Vladi nemaju jasno zacrtane ciljeve. Mudrinić je podsjetio i na sporost administracije i skup kapital kao glavne prepreke rastu investicija te pozvao da se promovira vizija da nećemo živjeti bolje ako ne privučemo i pozdravimo kapital.“Ne vidim razloga da nam sektor visokih tehnologija za sedam ili deset godina ne bi donosio 25 posto BDP-a, ali trebamo se odlučiti da počnemo raditi u tom smjeru. Moramo odlučiti što želimo”, predlložio je Mudrinić.

Komuniciranje u krizi
Kako komunicirati u krizi pokušali su odgovoriti PR stručnjaci, a zajednički zaključak bio je da o krizama treba razmišljati prije nego što se dogode i treba biti pripremljen na sve moguće scenarije. Olakotna okolnost je ipak ta, kazala je Maja Weber, direktorica odnosa s javnošću HT-a, što je zahvaljujući društvenim mrežama danas puno lakše detektirati problem i prilagoditi mu se te upravljati krizom kako to nalaže protokol.

Najbolji oglašivači

U suradnji s HURA-om po prvi puta na festivalu održana je i revija regionalne marketinške produkcije i najbolje oglašivačke prakse, pod nazivom BalCannes, a predstavljen je i niz novih projekata. Hrvatski Telekom tako je najavio strateški sporazum s Googleom, čime je postao prvi Google AdWords Premier partner u Hrvatskoj. Predstavljena je digitalna strategija istarskog turizma, koja je nakon četiri mjeseca provedbe stekla 33.000 novih fanova na Facebooku i 500 novih followera na Twitteru. Kao i svake godine zaštitni znak festivala bili su popratni koncerti i partyji, a festival je završen nastupima Bombaj Štampe i Ramba Amadeusa.

Događa nam se tabloidizacija zemlje koja stvara tabloidizaciju politike, gospodarstva pa škola, a tabloidne novine prave nam tabloidnu obitelj
Aleksandar Tijanić, glavni direktor RTS-a

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Mediji su kao morski psi u krvavom moru. Moraš biti agresivan i ratoboran, a istodobno te svi moraju voljeti
Gojko Drljača, izvršni urednik, Večernji list Mediji

Zakačen sam na novine i internet. Kupujem sve dnevne novine u Hrvatskoj i još neke strane, Pravi sam novinoman
Emil Tedeschi , Atlantic

Da bi se gospodarstvo pokrenulo trebamo pričekati drugi ili treći kvartal sljedeće godine, a kažnjavat će se neproduktivni radnici
Radimir Čačić, potpredsjednik Vlade

Neke stvari mediji mogu popraviti, a neke mogu pogoršati. Ako nema volje i povoljnih okolnosti, teško da će mediji moći popraviti stanje
Goran Milić, direktor programa, AL Jazeera Balkans