Poskupi li kilogram kukuruza, koji se u Hrvatskoj trži po rekordnih 1,80 kuna, 50 lipa farmerima će godišnji trošak ishrane stoke samo kroz ovu žitaricu poskupjeti 800 milijuna kuna, upozorio je direktor interesne grupacije Croatiastočar Branko Bobetić šaljući krajem kolovoza u ime članica apel Vladi neka uvede zaštitne carine na izvoz žitarica koje se koriste u ishrani stoke.

Rast troškova tova posljedično povećava i maloprodajne cijene mesa ali i drugih prehrambenih proizvoda te time otvara prostor i divljanju inflacije. Prosječna cijena kilograma kukuruza u trećem kvartalu 2011. bila je 1,48 kuna, prema Tržišno-informacijskom sustavu (Tisup) koji prati kretanje cijena za Ministarstvo poljoprivrede u drugom tjednu rujna 2012. stočari su kukuruz već plaćali po 1,85 kuna.

Cijena kukuruza zapravo je samo ilustracija ovogodišnje agonije koja traje od početka kolovoza kod kreiranja cjenika u prehrambenom lancu. Široka prostranstva SAD-a, tržišta s liste najvećih svjetskih proizvođača hrane, ovoga su ljeta pogodile temperature nezapamćene unatrag 50 godina. Slično je u zraku kipjelo i drugdje, u Rusiji, Ukrajini, članicama EU, u Hrvatskoj i zemljama regije ostavljajući spaljenu pustoš na oranicama. Svjetske zalihe žitarica koje se prenose u 2013., upozoravaju iz Tisupa, iznosit će oko 338 milijuna tona što je na najnižoj razini u posljednjih pet godina.

Što se hrvatskog tržišta i cjenika hrane tiče iz Tisupa iznose da je polovicom rujna primjerice, otkupna cijena bikova iznosila 15,3 kune za kilogram, bila je gotovo 11 posto veća nego lani u istom razdoblju, ali i najskuplja u posljednjih deset godina. Iako je otkupna cijena odojaka početkom rujna na ovdašnjem tržištu bila manja nego u kolovozu u odnosu na cijenu iz prošle godine rasla je čak 25,5 posto i najveća je unatrag nekoliko godina. Hrvatska nikada do ove godine, tvrde pojedinci iz struke, nije imala trend da su odojci postali skuplji čak od janjaca.

Kilogram pak utovljenih svinja ovih se dana plaća između 11 (na kontinentu) i 17 kuna (priobalje) što je skuplje 15,3 posto nego lani. I svinje se, iznose u Tisupu, prodaju po rekordno visokoj cijeni u odnosu na cjenike iz proteklih deset godina, a rast cijena očekuje se i u nastavku godine.

Na godišnjoj razini značajnije je poskupjelo i povrće i voće. Najveći cjenovni skok na tržnicama bilježi rajčica, iznosio je visokih 36,97 posto, zeleni kupus skuplji je 27,89 posto, a cvjetača 25,78 posto. Salati endiviji na godišnjoj razini cijena je rasla gotovo 30 posto (28,31), a puterici i kristalki između 15 i 16 posto. Krastavci su poskupjeli 16,9 posto dok je patlidžanima cijena veća 11,36 posto. Istodobno su na veletržnicama, prema evidenciji Tisupa, pojedine cijene kod povrća imale još veću promjenu, pa je tako kroz godinu dana zeleni kupus cijenu promijenio za nezapamćenih 76,61 posto, cvjetača je poskupjela 57,58 posto, rajčica 46,28 posto, a kelj i crveni kupus po 41 posto. Jeftinije nego lani na veletržnicama su se tržili tek crveni luk i to za 23 posto i krumpir čija je cijena pala za 23,9 posto.

Kada je riječ o voću, iznose u Tisupu, limun je po cjeniku koji vrijedi na tržnicama u proteklih godinu dana zabilježio najveću promjenu, skuplji je 25,81 posto. Na listi slijede nektarine sa promjenom cijene od 25,56 posto zatim, breskve sa 20,93 posto pa stolno grožđe sa 18,11 posto te banane sa povećanjem od 15,42 posto i kruške koje su skuplje 15,16 posto.

I kod gotovo svih voćnih vrsta ponuđenih u prodaji na veletržnicama cijene su veće ove nego prošle godine. Listu predvode lubenice s rastom cijene od 49,70 posto, potom je limun sa poskupljenjem od 31,51 posto te banane koje su cijenu promijenile za 24,54 posto. Nektarina je na veletržnicama skuplja nego lani za 17 posto, stolno grožđe 13,26 a breskve 10,66 posto. Po podacima Tisupa na veletržnicama su jeftinije nego prošle godine samo jabuke i to sorte zlatni delišes, cijena im je manja za 14,05 posto.

Umjetna inteligencija

AI nije najvrjedniji kad zna više,nego kad razumije vaš posao

Vrijednost AI-ja

AI je stigao u tvrtku. Poslovna vrijednost još nije

Jeftina jabuka na veletržnicama zasigurno nije iz hrvatskih voćnjaka jer, upravo sorte zlatni delišes nemamo toliko da bi od lanjske berbe trajala do ovogodišnje. Vjerojatno je riječ o uvozu po iznimno niskim cijenama budući da europski voćari prazne svoja skladišta za novu berbu i lanjske jabuke prodaju u bescjenje.

U Hrvatskoj su vremenske nepogode urod jabuka u odnosu na lani smanjile za 85 posto, tvrdi glasnogovornik Voćarske zajednice Frane Ivković i sam veliki proizvođač upravo jabuka dok je, kaže, u Europi urod manji dvadesetak posto. Jabuke su prošle godine u veleprodaji, uglavnom u danima berbe, prodavane po četiri-pet kuna, podsjeća Ivković te procjenjuje da će ove godine, zbog manjeg uroda veleprodajna cijena vjerojatno biti dvostruko veća, a moguće čak i još skuplja. Ostvari li se ova procjena jubuke bi krajem ove i početkom 2013. u maloprodaji mogle imati cijenu i 20 kuna.

U Croatiastočaru su, koristeći podatke državne statistike, izračunali da je u kolovozu ove godine prema cjenicima s kraja 2011. hrana u Hrvatskoj skuplja 6,2 posto dok je prema 2005. poskupjela 26 posto. Navodeći srodne skupine proizvoda iznose da su kruh i brašno ovog kolovoza prema prosincu 2011. bili skuplji 17,2 posto, ulja i masti 13,8 posto dok su mlijeko,sir i jaja bili skuplji 7,3 posto. Voće je ukupno poskupjelo 24, a povrće šest posto koliko je rasla cijena i šećeru, džemovima te medu. Manje novca Hrvati su ovog kolovoza u odnosu na završetak 2011. trebali kada su kupovali kavu kojoj je cijena pala oko dva posto dok su sokovi i bezalkoholni napici pojeftinili za jedan posto. Prema Croatiastočaru obrađene juneće polovice u veleprodaji su u spomenutom razdoblju poskupjele su osam posto, svinjske 23, a goveđe 30 posto.

Cijena goriva u kunama po litri

Izvor: Ina