Tjedan koji je obilježila nagla promjena raspoloženja investitora, poprilično zabrinutih inflacijskim pritiscima i nagađanjima o budućim potezima američke središnje banke, ipak je završio s blagom dozom optimizma i pozitivnim pomacima dionica. Što su mnogi skloni protumačiti tek kao svojevrsni «reversion to the mean» i stvaranje ravnoteže na svjetskim tržištima kapitala koja su protekloga tjedna bila pod pravom opsadom pesimista. Zbog čega kratkotrajan rally u petak jednostavno nije mogao u potpunosti nadoknaditi negativne učinke rasprostranjene korekcije, ne uspijevajući vodeće burzovne indekse izvući s negativnog teritorija. Paradoksalno, priča o mogućem radikaliziranju stavova američkih monetarnih vlasti odvijala se paralelno s intenzivnom korekcijom na tržištu nafte, gdje se cijena WTI sirove nafte spustila na najnižu razinu u pet mjeseci, odražavajući s aspekta špekulanata posve nezanimljivu sezonu uragana na američkom jugu i pristojnu popunjenost komercijalnih zaliha naftnih derivata u SAD. Da paradoks bude još veći, blagi rast tržišta kapitala koincidirao je s relativno skromnim oporavkom cijena nafte, potaknutim odlučnošću američke administracije da Iranu, zbog nastavka nuklearnog programa, nametne sankcije, bilo putem Vijeća sigurnosti UN-a, ili pak unilateralnom odlukom. Time se zapravo povećava sigurnosna premija koju trgovci, uzimajući u obzir geopolitičke tenzije, drže komponentom kalkulacije cijena nafte. Minorni pozitivni pomaci dionica naftne industrije tek su ublažili gubitke na tjednoj razini, a kao nekakvo mjerilo oscilacija poslužila su dva naftna diva, Total i British Petroleum. Potonji je, s jedne strane, u tjedan dana izgubio 0,7 posto, bivajući nagrađen od strane ulagača nakon najave da bi puna proizvodnja na problematičnom polju Prudhoe Bay mogla biti uspostavljena već do kraja listopada, odnosno, znatno prije no što je to očekivala većina promatrača.

Total je pak zabilježio tjedni pad cijene dionica od 3,5 posto nakon što je Uprava obznanila odluku o povećanju kapitalnih izdataka (čime se smanjuje potencijalna nagrada dioničarima), odbijajući objaviti konkretne prognoze u segmentu proizvodnje na duži rok, tvrdeći kako bi «to moglo sputavati Upravu u implementaciji aktualne strategije». Među tradicionalnim gubitnicima u uvjetima rastuće averzije investitora spram rizika bila su hi-tech izdanja, a neočekivano bogata knjiga narudžbi u trećem kvartalu učinila je ASML (+4,5 posto) jednom od rijetkim iznimki. U prilično zahtjevnom okruženju na cijenu su gubile i dionice financijskih institucija, pri čemu osiguravateljima nije pomogao povoljan tijek događaja u pogledu sezone uragana, a britanskom Prudentialu (-2,3 posto) niti pozitivna preporuka Merrill Lyncha. Dionice autoindustrije donekle su živnule najavljenim odlaskom čelnika Peugeota, osiguravši čak i pozitivnu izvedbu francuskog proizvođača, dok je daleko od ostalih odmakao Volvo (+3,5 posto), u čijem su slučaju glasine o preuzimanju još uvijek aktualne. Zahvaljujući solidnim poslovnim rezultatima što su ih objavili Heineken (-1 posto) i InBev (+2,4 posto), pivovare su brojnim ulagačima poslužile kao zaklon od negativnog trenda, što se ne može reći da online bookies, koji su se još jednom našli u nezgodnom položaju, uhićenjem čelnog čovjeka Sportingbeta u SAD-u, zbog čega je PartyGaming zaglibio u minusu od 9 posto, a Betandwin.com čak 16 posto.

Metro u minusu 6 posto
Na Starom se kontinentu vrlo aktivno trgovalo i dionicama najvećih maloprodajnih lanaca, ali uz posve različito raspoloženje. Carrefour nije baš oduševio analitičare svojim poslovnim rezultatima, zabilježivši pad dionica od 2,2 posto, dok je Metro skliznuo u minus od čak 6 posto (na 43,4 eura), nakon što je Schmidt-Ruthenbeck obitelj prodala 5 posto vlasničkog udjela po cijeni od 43 eura (ukupno 750 milijuna eura), smanjivši svoj udio na 13 posto. No zato je Ahold neočekivano dobrim rezultatima poslovanja isprovocirao pregršt pozitivnih recenzija brokera, pretvorivši to u tjedni skok dionica od 3,6 posto.