Zagrebačka Nama, čini se, sudbinski je vezana uz Slavka Linića. Kao potpredsjednik Račanove Vlade 2000. ustvrdio je kako će se “Vlada angažirati da se vjerovnici dogovore već u predstečajnom postupku, a dug Name prema državi poslužit će zbrinjavanju radnika.” Rujan 2012. curi kraju, Nama je još u stečaju, a ovih se dana šuška da bi je mogao kupiti britanski lanac robnih kuća Debenhams.

Britanski lanac robnih kuća Debenhams nedavno je objavio da planira dolazak u Hrvatsku i traži prodajne prostore po trgovačkim centrima i robnim kućama površine od 1.500 do 3.500 četvornih metara. Upravo dva posljednja objekta Name, na zagrebačkoj Ilici i Kvaternikovu trgu, imaju površinu veću od 3000 kvadrata. Jesu li Britanci već kontaktirali ministra Linića ili nekoga drugog dužnosnika Vlade, je nepoznanica. Unatoč izravnom upitu iz Banskih dvora nam je neslužbeno poručeno “da o Nami odlučuje isključivo stečajni upravitelj i neka odgovor potražimo na toj adresi.” Odvjetnik Damir Mikić aktualni je stečajni upravitelj Name (četvrti u nizu) ne bježi od razgovora, ali, ističe, da je Namu preuzeo tek prije dva tjedna. Za kupnju Name od strane britanskog trgovca Mikić ne zna, no podsjeća da je “stečajni upravitelj samo operativac u provedbi strateških odluka koje donose vjerovnici.” Što konkretno znači da Vlada premijera Zorana Milanovića u svakom trenutku može odlučiti o budućnosti Name; hoće li je prodati izravnom pogodbom ili će aktivirati hipoteku. Naime, najveći vjerovnik Name upravo je država, što izravno što posredno, preko Croatia osiguranja, kao razlučni vjerovnik u Nami drži 88 posto udjela, ostatak je u vlasništvu malih dioničara. Mikićev prethodnik, Željko Klapan koji je u stečaju uspješno odradio lavovski dio posla, iznenada je ljetos preminuo.

Činjenica da nije bilo primopredaje među njima dvojicom, kaže Mikić, donekle mu otežava situaciju. Kod otvaranja stečaja 2000. Vlada je preko Ministarstva gospodarstva potraživala 65,6 milijuna kuna, no tijekom godina zbog kamata dug je do studenoga 2011. nabujao na 180 milijuna kuna. Na početku Nama je dugovala Croatiji 10,7 milijuna kuna glavnine, a do kraja 2011. ona je dosegnula 29 milijuna. Klapan je sanirao sve dubioze prethodna dva stečajna upravitelja te isplatio sve vjerovnike prvog i drugog ‘razreda’, kao i 37 posto potraživanja iz trećeg kruga. Bez duga prema državi i CO, potraživanja svih ostalih vjerovnika smanjio je sa 393 na 105 milijuna kuna. S obzirom na procjenu nekretnina, kaže Mikić, svi vjerovnici bi mogli biti namireni. Posljednja neuspjela prodaja Name bila je 2006. kada je londonska tvrtka Dawnay Day nudila 385 milijuna, domaći konzorcij Lantea/Iris 351 milijun dok je njemački Peek&Cloppenburg pokazao interes samo za objekt u Ilici nudeći 105 milijuna kuna. Nama je 2011. zaključila sa 138 milijuna kuna prihoda, u tvrtki je radio 431 zaposlenik.

Debenhams:

Zanima nas Hrvatska, ali nismo kupac
Britanska robna kuća Debenhams traži regionalnog franšizera za Hrvatsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i ostatak regije. Prema objavljenom oglasu traže i velike poslovne prostore. “Debenhams ima u planu u idućih pet godina značajno pojačati svoje međunarodno poslovanje. Hrvatsku vidimo kao jedno od za nas važnih tržišta, još razmatramo različite mogućnosti ali ih zasad ne možemo komentirati”, poručili su nam u utorak iz Debenhamsa, demantirajući pritom da kupuju robne kuće Nama. Debenhamsa je kompanija s godišnjim prometom od 2,7 milijardi funta uz dobit prije oporezivanja od 166 milijuna funti (podaci za 2011.). Debenhams se 2003. izlistao na Londonskoj burzi nakon čega ga je za 1,7 milijardi funta kupila ‘private-equity’ grupa Baroness Retail. Tri godine nakon toga je uslijedila i javna ponuda dionica Debenhamsa. U rujnu 2007. godine kompanija je kupila trgovine Roches u Irskoj, a krajem 2009. su preuzeli Magasin du Nord, vodeći lanac robnih kuća u Danskoj. (D. Jozić,VLM)