U Rovinju se od 12. do 14. listopada održava iZ!, međunarodna konferencija Inovativna zdravstvena inicijativa na kojoj se očekuje 600 sudionika. Konferenciju organizira Hrvatska udurga inovativnih proizvođača lijekova (CARPC), a o programu i predavačima razgovarali smo s predsjednicom CARPC-a Jelkom Drašković.

S kojim je ciljem organizirana konferencija?
Konferenciju smo organizirali s namjerom da kroz partnerstvo sa svim sudionicima zdravstvenog sustava pomognemo pronaći rješenja problemima s kojima se naš zdravstveni sustav suočava, prvenstveno pitanja njegove financijske održivosti i efikasnosti. Konferencija će omogućiti uspostavu dijaloga i razmjenu iskustava hrvatskih i međunarodnih stručnjaka, a vjerujemo i potaknuti razvoj šire regionalne institucionalne suradnje u interesnim područjima djelovanja.

Koja su, prema vašem mišljenju, tri glavna problema u zdravstvenim sustavima? I jeste li se time vodili pri odabiru tema?
U odabiru tema rukovodili smo se važnošću problema s kojima se suočavamo u sustavu zdravstva. Glavna tema konferencije, ostvarivanje efikasnih i financijski održivih zdravstvenih sustava, nametnula se kao prioritetno pitanje za čije su rješavanje zainteresirani svi sudionici zdravstvenog sustava. Tematske rasprave obuhvatit će upravo analizu razloga koji su doveli do nesrazmjernog porasta potrošnje u zdravstvu u odnosu na ekonomski rast, analizu efikasnosti zdravstvenih sustava kakve danas imamo te razmatranje mogućnosti novih rješenja koja bi osigurala ravnotežu kvalitete zdravstvene skrbi i njezine podjednake i primjerene dostupnosti građanima u financijski održivom sustavu zdravstva. Temeljni problem većine zdravstvenih sustava koji se financiraju pretežno iz javnog novca je upravo raskorak između rastuće potrošnje i ograničenih sredstava što je u brojnim državama rezultiralo dugovima u zdravstvu i uvođenjem mjera ograničavanja potrošnje, a često i ograničavanja dostupnosti najboljoj zdravstvenoj skrbi. Pored toga, istaknula bih problem nedovoljne učinkovitosti zdravstvenih sustava, odnosno nedovoljno učinkovitog trošenja novca koji se ulaže u zdravstvo. Na ovaj problem ukazali su i ekonomisti IBM-a u izviješću 2010. godine u kojem su objavili da je zdravstvo na globalnoj razini rangirano kao najmanje učinkovita industrija i to prvenstveno zbog fragmentiranosti i gubitaka u sustavu. Konačno, spomenula bi i često ograničenu uključenost zdravstva u opću gospodarsku politiku država. Visokokvalitetna zdravstvena skrb ključna je sastavnica ekonomskog napretka društva. Primjena inovativnih tehnologija dokazano je povezana s poboljšanjem zdravstvenih ishoda te posljedično povećanjem radne sposobnosti i produktivnosti stanovništva te ekonomskim rastom i blagostanjem društva u cjelini. U uvjetima demografskih promjena i starenja populacije investiranje u “zdravo starenje” i produljen radni vijek postaje važan sastavni dio politike gospodarskog razvoja.

Tko su glavni strani predavači?
Na konferenciji će sudjelovat brojni međunarodno priznati stručnjaci za područje ekonomike zdravstva i upravljanja u zdravstvu, uključujući akademske stručnjake, predstavnike političkih vlasti te brojnih hrvatskih i međunarodnih institucija. Posebno bih istaknula Klausa Dirka Henkea, profesora na Tehničkom fakultetu u Berlinu i člana Savjetodavnog odbora njemačkog Ministarstva financija; Michaela Drummonda, profesora zdravstvene ekonomike, dugogodišnjeg direktora Centra za zdravstvenu ekonomiku pri Sveučilištu u Yorku i savjetnika Svjetske zdravstvene organizacije; Finna Borluma Kristensena, direktora Sekretarijata za koordinaciju zajedničkog djelovanja unutar Europske mreže za procjenu zdravstvenih tehnologija (EUnetHTA) i glavnog istraživača i voditelja niza međunarodnih projekata u području istraživanja zdravstvenih usluga, epidemiologije, procjene zdravstvenih tehnologija i smjernica za kliničku praksu te Franka Lichtenberga, profesora poslovne ekonomije na Fakultetu za poslovanje Sveučilišta Columbia, znanstvenog suradnika u Državnom zavodu za ekonomska istraživanja SAD-a i autora niza znanstvenih istraživanja o utjecaju biomedicinskih inovacija na dugovječnost i zdravlje ljudi. Vjerujemo da će znanje i iskustvo ovih renomiranih svjetskih stručnjaka pomoći u iznalaženju odgovarajućih rješenja za probleme hrvatskog zdravstvenog sustava i odabiru najboljeg budućeg smjera hrvatske zdravstvene politike.

Humanitarni aspekt

IZI, osim što je neprofitna konferencija, ima i humanitarni karakter. Zašto ste odabrali baš palijativnu medicinu?
U odabiru humanitarnog projekta konferencije za koji će se donirati sav prikupljeni novac sudjelovale su sve članice naše Udruge koje su imale mogućnost predložiti projekt. S obzirom na to da je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja koja još nema razvijenu palijativnu medicinu i palijativnu zdravstvenu skrb za neizlječive bolesnike, odluka da se novac donira upravo projektu čiji je cilj uspostava kvalitetne tjelesne, psihičke, socijalne i duhovne skrbi o neizlječivo bolesnima i članovima njihovih obitelji bila je jednoglasna.