HŽ Cargo već neko vrijeme ne plaća dobavljačima, koji prijete blokadom, a prema izvorima Poslovnoga dnevnika, pitanje je dana kada će stati cijeli sustav teretnoga prometa. Kako bi to nanijelo dugoročne političke i gospodarske posljedice, u Hrvatskim željeznicama (HŽ) sve se glasnije spominje hitna privatizacija HŽ Carga. Ta je tvrtka u prvih šest mjeseci ove godine zabilježila gubitak od 87,8 milijuna kuna, što je čak pet puta više nego u istom lanjskom razdoblju. Prihodi su pali za 33 milijuna kuna, a rashodi su se povećali za 40 milijuna kuna. Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, ne uzbuđuje se zbog gubitaka jer ih, kako kaže, promatra kroz drukčiju prizmu.

“U Mađarskoj je teretni promet pao 12 posto, u BiH 50 posto, slovenski predsjednik uprave nacionalnoga karga nedavno je dobio otkaz zbog gubitka od 30 posto, a mi smo u gubitku samo devet posto”, kazao je Lešković. Rezultati u drugom kvartalu, dodaje, pokazuju tendenciju smanjenja gubitka i on je zadovoljan. A na početku mandata u ožujku imao je druge planove. Očekivao je prosječno godišnje povećanje prihoda od 2,2, posto te stopostotnu financijsku produktivnost. “Naša je namjera da HŽ Cargo 2016. godine s oko današnjih 11 milijuna tona tereta i 2470 radnika na kraju tog razdoblja prevozi devet milijuna tona sa 1064 radnika”, rekao je tada Lešković. Rezultati pričaju neku drugu priču. Ove je godine u šest mjeseci HŽ Cargo prevezao tek 5,3 milijuna tona tereta i uprihodio 288,4 milijuna kuna, a u prvoj polovici prošle 5,9 milijuna tona uz prihod od 305,4 milijuna kuna. Najveći dio prijevoznih ugovora izgubio je AGIT, tvrtka kćer HŽ-a, čiji se prijevoz gotovo prepolovio. Umjesto 2,1 milijun tona tereta u prvih šest mjeseci prošle godine, od siječnja do kraja lipnja 2012. ta je tvrtka prevezla samo 1,2 milijuna tona. Pala je i prosječna brzina prijevoza tereta željeznicom, koja sad iznosi točno 20,31 km/h i najveće je zvono za uzbunu.

Neslužbeno se tek može čuti kako je glavni razlog loših rezultata loš program restrukturiranja Carga, koji se bavi samo organizacijom, a ne ekonomskom održivošću, što je uoči ulaska stranih operatera na tržište najgori scenarij. U Hrvatskoj je, podsjetimo, već registrirano 11 stranih operatera željezničkoga prometa koji samo čekaju početak liberalizacije tržišta željezničkoga prometa kako bi ponudili svoje usluge prijevoza, a prema procjenama resornoga ministarstva oni će uzeti oko 30 posto tržišta. Osim toga, Cargo će morati prihvatiti polovicu svih zaposlenih u Vuči vlakova, koja od listopada prestaje postojati. A svi skupa onda moraju definirati višak ljudi koji će otići iz tvrtke“Plan restrukturiranja bavi se otkazima i viškom zaposlenih, a ne podizanjem prihoda i posljedice takve politike već su vidljive”, ističe naš izvor. No, da nije sve u padu u ovoj godini, pokazuju troškovi radnika. Sa 132,4 milijuna kuna u prvoj polovici 2011. godine u ovoj su porasli na 137,1 milijun kuna premda je broj zaposlenih smanjenjen za samo dva djelatnika u ovoj godini. U 2012. prosječna plaća iznosila je 5712 kuna neto, za razliku od prošle godine, kada je iznosila 5613 kuna neto.