Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Zagreb na Savi’ ide na ocjenu u Bruxelles, početak moguć 2017.

Autor: Marija Crnjak
16. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Ako EK projekt povjeri WYG-u, za što Vlada navija jer će to skratiti proceduru, novac za pripremu doći će iz regionalnoga financijskoga instrumenta WBIF-a

Nakon što je razrađen na razini međuresornoga Vladina tima i uz pomoć konzultanata, prednacrt Vladina ambicioznog projekta “Zagreb na Savi” u idućih nekoliko dana poslat će se na vrednovanje Europskoj komisiji (EK), od koje je Vlada zatražila tehničku pomoć za pripremu projekta. Od EK se očekuje da razradu Vladine ideje razvoja novoga zagrebačkog središta ocijeni isplativom te odobri bespovratna sredstva za konačnu izradu projekta, okvirno dva milijuna eura. Ako projekt prođe tu prvu stepenicu, EK će potom odlučiti hoće li se njegova priprema povjeriti globalnoj konzultantskoj kući WYG, odnosno njezinoj podružnici u Hrvatskoj, tvrtki WYG savjetovanje. Druga je mogućnost da se izrada projekta povjeri banci koja bi pratila daljni razvoj projekta, a to je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Iz Ministarstva regionalnoga razvoja nisu odgovorili na upit o tome što se događa s projektom.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Regionalni instrument
Prema našim izvorima, Vlada navija za to da se posao povjeri WYG-u jer će u tom slučaju procedura biti znatno kraća. Gotov bi projekt Vlada mogla imati za oko dva mjeseca nakon odobravanja tehničke pomoći EK. Osnovu ideje stvaranja novoga gradskog središta oko Save, čiji je najglasniji promotor prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, čini gradnja brane s hidroelektranom pokraj Prečkog te novog kanala Sava-Sava, čime bi se obje obale rijeke pretvorile u urbane prostore s poslovnim, sportsko-rekreativnim, kulturnim i rezidencijalnim sadržajima. Uz Savu bi se s brojnih sadašnjih lokacija preselile i Vladine institucije, a u planu je i gradnja podzemne željeznice te viseće autoceste. Smatra se da bi brana u Prečkom i druge ustave proizvodili oko četvrtine struje potrebne Zagrebu, a vrijednost cijeloga projekta procjenjuje se na 1,2 milijarde eura. Projekt bi se dijelom trebao pokriti novcem strukturnih fondova EU, dijelom putem kredita EBRD-a te manjim dijelom iz državnog proračuna. Ako EK izradu projekta odluči povjeriti WYG-u, globalnom igraču koji je u Hrvatskoj prisutan od 2003., a svoj ured ovdje ima od 2010., novac za pripremu projekta povući će se iz projekta “Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu – Instrument za projekte na području infrastrukture” (WBIF-IPF), doznajemo u WYG-u. Veliki regionalni okvir WBIF Europska komisija pokrenula je 2009. s ciljem da osigura tehničku pomoć za pripremu infrastrukturnih projekata čija će se provedba djelomice financirati sredstvima međunarodnih financijskih institucija. Okvir je proizašao iz zajedničke inicijative EK, Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), EBRD-a i Europske investicijske banke (EIB). Ta financijska inicijativa ujedinjuje bespovratna sredstva u svrhu usmjeravanja zajmova za financiranje prioritetnih infrastrukturnih projekata, a projekti kojima se dodjeljuje bespovratna pomoć WBIF-a moraju biti locirani na teritoriju jedne ili više zemalja korisnica, u koje ulaze Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija.“Projekti se odobravaju u proceduri koju provodi EK na prijedlog nacionalnoga koordinatora za program IPA svake od zemalja korisnica. Koorištenje tog instrumenta u Hrvatskoj koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, a projekt ‘Zagreb na Savi’ samo je jedan od projekata koji se razmatraju za prijavu za financiranje putem tog instrumenta u idućem krugu WBIF-a”, objašnjava Davor Čilić, direktor WYG savjetovanja.

Nakon što je razrađen na razini međuresornoga Vladina tima i uz pomoć konzultanata, prednacrt Vladina ambicioznog projekta “Zagreb na Savi” u idućih nekoliko dana poslat će se na vrednovanje Europskoj komisiji (EK), od koje je Vlada zatražila tehničku pomoć za pripremu projekta. Od EK se očekuje da razradu Vladine ideje razvoja novoga zagrebačkog središta ocijeni isplativom te odobri bespovratna sredstva za konačnu izradu projekta, okvirno dva milijuna eura. Ako projekt prođe tu prvu stepenicu, EK će potom odlučiti hoće li se njegova priprema povjeriti globalnoj konzultantskoj kući WYG, odnosno njezinoj podružnici u Hrvatskoj, tvrtki WYG savjetovanje. Druga je mogućnost da se izrada projekta povjeri banci koja bi pratila daljni razvoj projekta, a to je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Iz Ministarstva regionalnoga razvoja nisu odgovorili na upit o tome što se događa s projektom.

Regionalni instrument
Prema našim izvorima, Vlada navija za to da se posao povjeri WYG-u jer će u tom slučaju procedura biti znatno kraća. Gotov bi projekt Vlada mogla imati za oko dva mjeseca nakon odobravanja tehničke pomoći EK. Osnovu ideje stvaranja novoga gradskog središta oko Save, čiji je najglasniji promotor prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, čini gradnja brane s hidroelektranom pokraj Prečkog te novog kanala Sava-Sava, čime bi se obje obale rijeke pretvorile u urbane prostore s poslovnim, sportsko-rekreativnim, kulturnim i rezidencijalnim sadržajima. Uz Savu bi se s brojnih sadašnjih lokacija preselile i Vladine institucije, a u planu je i gradnja podzemne željeznice te viseće autoceste. Smatra se da bi brana u Prečkom i druge ustave proizvodili oko četvrtine struje potrebne Zagrebu, a vrijednost cijeloga projekta procjenjuje se na 1,2 milijarde eura. Projekt bi se dijelom trebao pokriti novcem strukturnih fondova EU, dijelom putem kredita EBRD-a te manjim dijelom iz državnog proračuna. Ako EK izradu projekta odluči povjeriti WYG-u, globalnom igraču koji je u Hrvatskoj prisutan od 2003., a svoj ured ovdje ima od 2010., novac za pripremu projekta povući će se iz projekta “Okvir za investicije na Zapadnom Balkanu – Instrument za projekte na području infrastrukture” (WBIF-IPF), doznajemo u WYG-u. Veliki regionalni okvir WBIF Europska komisija pokrenula je 2009. s ciljem da osigura tehničku pomoć za pripremu infrastrukturnih projekata čija će se provedba djelomice financirati sredstvima međunarodnih financijskih institucija. Okvir je proizašao iz zajedničke inicijative EK, Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), EBRD-a i Europske investicijske banke (EIB). Ta financijska inicijativa ujedinjuje bespovratna sredstva u svrhu usmjeravanja zajmova za financiranje prioritetnih infrastrukturnih projekata, a projekti kojima se dodjeljuje bespovratna pomoć WBIF-a moraju biti locirani na teritoriju jedne ili više zemalja korisnica, u koje ulaze Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija.“Projekti se odobravaju u proceduri koju provodi EK na prijedlog nacionalnoga koordinatora za program IPA svake od zemalja korisnica. Koorištenje tog instrumenta u Hrvatskoj koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, a projekt ‘Zagreb na Savi’ samo je jedan od projekata koji se razmatraju za prijavu za financiranje putem tog instrumenta u idućem krugu WBIF-a”, objašnjava Davor Čilić, direktor WYG savjetovanja.

U utrci s rokovima
WYG predvodi konzorcij u prvoj fazi provedbe IPF projekta vrijednoj 30 milijuna eura (IPF1), partner je unutar konzorcija u sljedeće dvije faze, IPF2 i IPF3. Izrada projekta “Zagreb na Savi” vjerojatno će se naći unutar faze IPF3. Rok za sljedeći krug predaje ponuda za apliciranje za sredstava iz WBIF-a je sredina rujna, zbog čega je “Zagreb na Savi” bio među prioritetima Vlade za izradu prijave. Iako je procedura odobravanja sredstava u takvim projektima vrlo zahtjevna, Dario Markanović, country menadžer za IPF program u Hrvatskoj, vjeruje da bi uz trud svih sudionika prva faza provedbe projekta mogla početi 2017., kako su već naznačili u Vladi. “Projekt je složen, ali nije neprovediv uz maksimalan trud svih nas koji sudjelujemo u pripremi, uključujući i predstavnike nositelja prijave, odnosno RH. Izrada samog projekta može potrajati do dvije godine, vjerojatno će se raditi po segmentima”, objašnjava Markanović.

Za 10 projekata

Odobrili 13,1 mil. eura
U sklopu WBIF-a dosad je odobren 13,1 miljun eura za 10 investicijskih projekata u Hrvatskoj, uključujući pojedine regionalne projekte. U WYG-u objašnjavaju da će u konačnici ti projekti povući investicije u vrijednosti većoj od milijardu eura iz fondova EU i zajmova međunarodnih financijskih institucija. Među projektima čija se izrada financira putem Okvira za Zapadni Balkan su gradnja LNG plinovoda Omišalj-Zlobin-Rupa, projekti vjetroelektrana i solarnih elektrana u Splitsko-dalmatinskoj županiji, gradnja novog kampusa Sveučilišta u Zadru, zatvora u Šibeniku, studentskih domova u Rijeci i Osijeku, glavnoga elektroprijenosnog sustava Lika-Konjsko.

Autor: Marija Crnjak
16. rujan 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Znači, ipak će se graditi zatvorski objekt / ZATVOR /i u Šibeniku……

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close